Umjetnička topografija Hrvatske

Uz specijalizirane znanstvene projekte Instituta za povijest umjetnosti, koji svojim širokim spektrom istraživanja pokrivaju većinu relevantnih tema hrvatske povijesti umjetnosti u vremenskom rasponu od srednjeg vijeka do 21. stoljeća, formiran je i jedan projekt koji ih sve objedinjuje.

Riječ je o Umjetničkoj topografiji Hrvatske. Kao što samo ime govori, nasuprot uobičajenom istraživanju umjetničke baštine s obzirom na slijed nastanka i stilove oblikovanja određenih vrsta spomenika, osnovna jedinica organizacije povijesno-umjetničke građe u topografskom načinu istraživanja jest mjesto, odnosno prostor u kojem su spomenici nastali.

To znači, na određenom prostoru paralelno se istražuje i dokumentira cjelokupna umjetnička baština, od gradova i naselja, preko arhitekture, skulpture i slikarstva do primijenjene umjetnosti, ali i arheološke i etnografske baštine.

Da bi se mogao ostvariti konačni cilj, a to je kompletna valorizacija umjetničke produkcije određene regije od prethistorije do danas, povjesničarima umjetnosti i arhitektima Instituta za povijest umjetnosti, priključili su se i vanjski suradnici iz srodnih institucija poput muzeja i konzervatorskih zavoda, ali i pripadnici drugih struka: arheolozi, povjesničari, geografi i etnolozi.

Dosad objavljene topografije:

• Koprivnica: grad i spomenici, ur. Ivanka Reberski, Zagreb, 1986.
• Križevci: grad i okolica, ur. Žarko Domljan, Zagreb, 1993.
• Ludbreg – Ludbreška Podravina, ur. Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, Zagreb, 1997.
• Krapinsko-zagorska županija, ur. Ivanka Reberski, Zagreb, 2008.

Detaljnije o programu pročitajte u knjizi Baština u fokusu (IPU, Zagreb, 2010.)