Planoteka
Kontakt:
Irena Šimić
T. 01 6112 046
E. isimic@ipu.hr
O osnutku i opsegu fonda
Fond planoteke, koji je rezultat rada arhitektonske službe Instituta, objedinjuje preko 10000 arhitektonskih nacrta i karata povijesnih jezgri gradova i naselja, pojedinačnih sakralnih i profanih građevina.
Ova je zbirka većim dijelom mikrofilmirana (4395 jedinica) i dio je središnje dokumentacije s područja kulturne baštine, napose hrvatske graditeljske baštine, koju vodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Veći dio planotečnog fonda posljednjih je godina digitaliziran (izvorno papirnato gradivo, ručno crtani nacrti), a digitalno gradivo sistematizirano prema suvremenim standardima trajne digitalne pohrane.
Planoteku prvenstveno koriste istraživači i suradnici Instituta za daljnja istraživanja na kompleksima i cjelinama koje se obrađuju posljednjih nekoliko desetljeća, a danas predstavlja vrlo vrijedan izvor za potrebe obnove pojedinih cjelina i pojedinačnih spomenika.
Arhitektonski snimci uključeni u planoteku Instituta obuhvaćaju više od 2000 spomenika sakralne i profane arhitekture na prostoru cijele Hrvatske od ranog srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Posebno valja upozoriti na arhitektonsku dokumentaciju i analitičke karte s tlocrtima povijesnih jezgri gradova: Dubrovnika, Stona, Umaga, Novigrada, Poreča, Rovinja, Buja, Motovuna, Bala, Pule, Buzeta, Huma, Krka, Cresa, Raba, Hvara, Korčule, Stona, Malog Stona, Orebića, Potomja, Cavtata, Šibenika, zatim Karlovca, Požege, Ogulina, Koprivnice, Križevaca, Ludbrega i drugih naselja sjeverozapadne Hrvatske.
Mnogobrojne karte graditeljskog nasljeđa grafički su prikaz prostornog razmještaja spomenika na određenom području, primjerice: Krapinsko-zagorska županija, Lubreška Podravina, okolica Križevaca, Konavle i Rijeka dubrovačka, zagrebačka nadbiskupija, Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda itd.
Specifičnosti gradiva
Uz brojne pojedinačne spomenike snimljeni su mnogi cjeloviti korpusi: gotička sakralna arhitektura u Istri, dubrovački ljetnikovci, barokne palače Dubrovnika, ranokršćanska sakralna arhitektura na južnom Jadranu, romanička sakralna arhitektura na jadranskoj obali i dalmatinskom zaleđu, gotička stambena arhitektura Korčule, ranorenesansna i barokna arhitektura u gradu Korčuli, barokni dvorci Hrvatskog zagorja, gotička sakralna arhitektura Slavonije i Hrvatskog zagorja, sakralna barokna arhitektura u Istri, sakralna barokna arhitektura dubrovačkog i goričkog arhiđakonata, itd.
Među raritetnom dokumentacijom institutske planoteke nalazi se i egzaktna (rukom crtana) arhitektonska rekonstrukcija Radovanova portala u Trogiru i niz drugih, za hrvatsko spomeničko naslijeđe, dragocjenih nacrta, karata i grafičkih prikaza.
Arhiv Stjepan Planić
Kao posebna zbirka unutar planotečnog fonda čuva se arhiv arhitekta Stjepana Planića, koji je na dugotrajnu pohranu, a za potrebe istraživanja i stručnu obradu, predala njegova obitelj sredinom 1990-ih godina. Arhiv Planić čine nacrti koje je izradio arhitekt od 1928. do 1980. godine, to jest preko 750 projekata vila, obiteljskih kuća, stambenih građevina, poslovnih zgrada, interijera i javnih građevina. Iz tog fundusa priređena je 2003. godine retrospektivna izložba i izložbeni katalog Stjepan Planić 1900.–1980. Iz arhiva arhitekta te je tom prigodom najvrijedniji dio eksponata upisan u Registar zaštićenih pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pri Ministarstvu kulture.