Višestrukost konceptualne fotografije

Dr. sc. Sandra Križić Roban sudjeluje s izlaganjem naslova „Realistične, dokumentarne, istinite, manipulativne – višestrukost konceptualne fotografije“ na međunarodnom simpoziju MAJ 75, koji se u povodu 50. godišnjice prve izložbe-akcije Grupe šestorice autora (Mladen Stilinović, Vlado Martek, Željko Jerman, Boris Demur, Sven Stilinović, Fedor Vučemilović) održava 11. i 12. lipnja 2025. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Djelovanje Grupe šestorice autora obilježeno je aktivnim zajedničkim i individualnim djelovanjem nakon grupe Gorgona i istraživanja novih medija, a u međuprostorima novih umjetničkih praksi, konceptualne, postkonceptualne i suvremene umjetnosti. Program simpozija ovdje.
-
Različite razine konceptualne fotografije – od ranih proto-konceptualnih istupa u medij časopisa i intervencije rukom u „tijelo“ fotografije, preko običnih, nerijetko „dosadnih“ prizora kao dokumentacije nekog događaja, sve do konstruiranih slika koje nastaju u trenutku kad fotoaparat otima proizvodnju slika iz ruku umjetnika, dok oni zadržavaju vlast (jedino) nad mišlju, u fokusu su izlaganja dr. sc. Sandre Križić Roban.

Kao i u većini drugih sredina, konceptualna fotografija u Hrvatskoj se javlja ranih 1960-ih, da bi vrhunac dostigla tijekom 1970-ih godina. Ovo se razdoblje u povijesti poslijeratne fotografije često tumači kroz prizmu masovnih medija koji su pridonijeli novim načinima njezina korištenja. Tome, uz ostale, pridonose i umjetnici Grupe šestorice koristeći fotografiju kao sredstvo iskaza ideje. Pritom se karakteristike medija prelijevaju preko rubova zadanih teorijom i kritikom fotografije.

U kontekstu konceptualne umjetnosti fotografija se zadržava unutar labavih granica ideje, a nerijetko se – osobito u slučaju Mladena Stilinovića, Željka Jermana i Vlade Marteka – uvodi riječ koja proširuje pojam fotografske slike. Realistično umjetnikovo ja konfrontirano je društvu kojim manipulira upravo uz pomoć medija, pri čemu se fotografija odriče prava da egzistira „samo“ kako dokument neke istinite situacije.

Dok ih promatramo, razmišljamo o onome iza predmeta, o instrukcijama koje su (možda) bile korisne prilikom nastanka djela, dok sama materijalizacija nije važna. Preraspodjele značenja, ispitivanja procesa (na primjer, statusa vremena) i različite erozije dovele su fotografiju do samog ruba, koji će biti razmotren na primjeru umjetnika Grupe šestorice i njihovih suvremenika.

Aktivnost je rezultat rada na projektu FEMO – Fenomeni hrvatskoga umjetničkog moderniteta voditeljice dr. sc. Ivane Mance Cipek, koji se provodi na Institutu za povijest umjetnosti u razdoblju 2023.–2027., a financira kroz program Europske unije – NextGenerationEU.

-
Kontakt: Sandra Križić Roban

#FEMO