dr. sc. Daniel Premerl
Biografija
Rođen u Zagrebu 1972. godine. Maturirao u Obrazovnom centru za jezike (danas XVI. gimnazija) u Zagrebu. Diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Iste godine zaposlen kao znanstveni asistent u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Doktorsku disertaciju Drveni oltari 17. stoljeća u Dalmaciji obranio 2009. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (mentor: akademik Radoslav Tomić).
Izlagao na znanstvenim skupovima i održao javna predavanja u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Trogiru, Pomeni na Mljetu, Ljubljani, Rimu, Pragu, Sydneyju, Bukureštu. Recenzira znanstvene članke, knjige, zbornike te projekte u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Član povjerenstava za obranu doktorskih radova na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Održava pozvana predavanja na diplomskim i doktorskim studijima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Uređuje znanstvene publikacije Instituta za povijest umjetnosti. Član uredništva znanstvenog časopisa Peristil (2011.–2016.; glavna urednica dr. sc. Irena Kraševac).
Istražuje umjetnost ranog novog vijeka (16.–18. st.) u Hrvatskoj i Italiji. Uža područja interesa: oltari i oprema crkava, primijenjena umjetnost, kršćanska ikonografija, politička ikonografija, kontekst narudžbe, umjetnička baština Ilirsko-ugarskog kolegija u Bolonji i Bratovštine svetog Jeronima u Rimu.
Stipendije
2002.–2003. – devetomjesečna istraživačka stipendija na University of Oxford (OSI/FCO Chevening Scholarship)
2006.–2007. – šestomjesečna istraživačka stipendija pri Università Ca' Foscari u Veneciji (stipendija Talijanske vlade)
2012. – sudjelovnje na CAA Conference u Los Angelesu i boravak u The Clark Art Institute u Williamstownu, Massachussetts (Getty Foundation Travel Grant)
2014.–2015. – član seminara Sveučilišta Harvard From Riverbed to Seashore: Art on the Move in Eastern Europe and the Mediterranean in the Early Modern Period (voditeljica: prof. Alina Payne, Getty Foundation Initiative Connecting Art Histories)
Znanstveni projekti – voditelj
2023.–2027. – Između srednje Europe i Mediterana – umjetnička baština kontinentalne Hrvatske u srednjem i ranom novom vijeku, projekt ustanove, financira Europska unija – NextGenerationEU
Znanstveni projekti – suradnik
2015.–2018. – Visualizing Nationhood: the Schiavoni/Illyrian Confraternities and Colleges in Italy and the Artistic Exchange with South East Europe (15th – 18th c.) / Vizualiziranje nacionalnog. Bratovštine i kolegiji Schiavona/Ilira u Italiji i razmjena umjetničkih iskustava s jugoistočnom Europom (15. – 18. st.), Hrvatska zaklada za znanost (voditeljica: dr. sc. Jasenka Gudelj)
2014.–2018. – Visual Arts and Communication of Power in the Early Modern Period (1450-1800): Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean / Likovna umjetnost i komunikacija moći u razdoblju ranoga novoga vijeka (1450.–1800.): povijesne hrvatske regije na razmeđi Srednje Europe i Mediterana, Hrvatska zaklada za znanost (voditelj: dr. sc. Milan Pelc)
2001.–2013. – Slikarstvo i skulptura od 16. do 18. stoljeća u jadranskoj Hrvatskoj, Z-projekt Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (voditelj: akademik Radoslav Tomić)
Bibliografija
Knjige
Bolonjske slike hrvatske povijesti ‒ Politička ikonografija zidnih slika u Ilirsko-ugarskom kolegiju u Bolonji, Leykam international, Zagreb, 2014., 145 str.
Znanstveni radovi i poglavlja u knjigama
Intermedijalni transferi u poetskim ekfrazama Ilije Crijevića, u: Latina et Graeca, 46, 2024.), 7–24 (sa Zrinkom Blažević).
Portreti Baltazara Adama Krčelića, u: Legatum pro anima. Zbornik radova u čast Marku Petraku, Tomislav Karlović i Elizabeta Ivičević Karas (ur.), Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet, Zagreb, 2024., 893–910.
„Sanctus Hieronymus litterarum illyricarum inventor“ – ikonografija svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice, u: Kroatologija, XIII/3, 2022., 53–75.
Kuća Schauff – Cuculić, u: Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Gornji grad (Blok 11) i Kaptol (Opatovina) – konzervatorski model, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2022., 93–104.
Visualizing Illyrianism in Urban VIII's Rome, u: The Land between Two Seas. Art on the Move in the Mediterranean and the Black Sea 1300–1700, Alina Payne (ed.), Brill, Leiden – Boston, 2022., 99–124.
Bakrorez Smrt svetog Jeronima Luce Ciamberlana s posvetom rimskoga antikvara hrvatskom kanoniku u Rimu 1614. godine, u: Sveti Jeronim kroz vjekove – kult i spomenici, Emilio Marin i Katarina Horvat-Levaj (ur.), Hrvatsko katoličko sveučilište – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021., 307–323.
Kuća Hribar – Penić, Frankopanska 12, u: Program cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba. Blok 19 – konzervatorski model, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021., 102–108.
Tiskara – Studij dizajna, Frankopanska 12 (dvorište), u: Program cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba. Blok 19 – konzervatorski model, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021., 109–115.
Slano, crkva sv. Jeronima, glavni oltar Poklonstva triju kraljeva, u: Slano, crkva sv. Jeronima, glavni oltar Poklonstva triju kraljeva, deplijan, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2019.
The gilded silver statue of St Blaise from the fifteenth century, u: The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, Katarina Horvat-Levaj (ed.), The Dubrovnik Diocese The Collegiate Church of St Blaise – Institute of Art History – ArTresor Publishers, Dubrovnik – Zagreb, 2019., 179–183.
Organ and church furniture, u: The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, Katarina Horvat-Levaj (ed.), The Dubrovnik Diocese The Collegiate Church of St Blaise – Institute of Art History – ArTresor Publishers, Dubrovnik – Zagreb, 2019., 179–183.
Ivan Tomko Mrnavić and His Coat of Arms: Self-presentation of an Illyrian Noble, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 42, 2018., 109–124.
The Great Bravery of Croatian Soldier by Giuseppe Maria Mitelli, u: Il Capitale culturale, Supplementi 07, Visualizing Past in a Foreign Country: Schiavoni/Illyrian Confraternities and Colleges in Early Modern Italy in comparative perspective, Giuseppe Capriotti, Francesca Coltrinari and Jasenka Gudelj (eds.), 2018, 213–224.
Pozlaćeni srebrni kip sv. Vlaha iz 15. stoljeća, u: Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha – Institut za povijest umjetnosti – ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2017., 178–183.
Orgulje i crkveni namještaj, u: Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha – Institut za povijest umjetnosti – ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2017., 178–183.
Christianae Reipublicae Propugnator: reformnokatolička mitopoetika bana Tome Erdödyja (1558–1624), u: Tridentska baština – katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama, Zrinka Blažević i Lahorka Plejić Poje (ur.), Matica hrvatska, Katolički bogoslovni fakultet i Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, 2016., 393–408 (sa Zrinkom Blažević).
A Century of Furnishing the Baroque Cathedral, u: The Cathedral of the Assumption of the Virgin in Dubrovnik, Katarina Horvat-Levaj (ed.), City Parish of the Assumption in Dubrovnik – Institute of Art History – ArTresor Publishers, Dubrovnik – Zagreb, 2016., 215–269.
Artwork by Papal Silversmith Francesco Spagna for Zagreb Cathedral: Reliquary Bust of St Stephen the King, u: Scripta in honorem Igor Fisković, Miljenko Jurković i Predrag Marković (eds.), University of Zagreb – International Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages, Motovun – University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2015., 341–347.
Stoljeće opremanja barokne katedrale, u: Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Katarina Horvat-Levaj (ur.), Gradska župa Gospe Velike, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2014., 215–269.
Szent István király zágrábi ereklyetartó mellszobra, u: István, a szent király, Terézia Kerny i András Smohay (ur.), Székesfehérvári Egyházmegyei Múzeum, Székesfehérvár, 2013., 47–63, 293, 502.
Sveti Ivan pustinjak u hrvatskoj historiografiji i ikonografiji 17. i 18. stoljeća, u: Croatica christiana periodica, XXXVI, 69, 2012., 11–31 (s Ivom Kurelac).
Sebastiano Serlio i tri oltara u Dalmaciji, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 42, 2011., 275–285.
The Meaning of Emperor Francis I's Funeral in Bologna, u: Ikon, 4, 2011., 243–256.
Zagreb Cathedral's Reliquary Bust of Saint Stephen the King: the Context of its Commission and its Attribution, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34, 2010., 101–112.
Glavni oltar splitske katedrale – tipologija, ikonografija i hipoteza o naručitelju, u: Sic ars deprenditur arte. Zbornik u čast Vladimira Markovića, Sanja Cvetnić, Milan Pelc i Daniel Premerl (ur.), Institut za povijest umjetnosti – Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009., 419–438.
Drveni oltari u crkvi sv. Frane u Šibeniku – izvođač, predložak, naručitelj, u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, Zbornik Dana Cvita Fiskovića, sv. 2, Predrag Marković i Jasenka Gudelj (ur.), Institut za povijest umjetnosti – Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008., 313–322.
Ranobarokni drveni oltari u Crkvi sv. Frane u Šibeniku – podrijetlo arhitekturnog tipa i pitanje Mondellina autorstva, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, 2005., 137–156.
Podrijetlo i maniristička preobrazba all'antica motiva i oltar Imena Isusova u crkvi sv. Dominika u Trogiru, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, 2004., 96–113.
Stručni radovi
Dubrovački Moćnik i Parčeve moći, u: Svi Vlahovi ljudi, Barbara Đurasović (ur.), Dubrovnik, 2022., 132–135.
Jedan prelat nemirnog šesnaestog stoljeća i umjetnost (Tanja Trška, Un arcivescovo del Cinquecento inquieto. Lodovico Beccadelli tra letteratura e arte), u: Kvartal, XVIII, 3–4, 2021., 16–23.
Nova Imago Cathedralis (Predrag Marković, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku), u: Kvartal, VIII, 1–2, 2011., 36–38.
Zastava Hrvatsko-ugarskog kraljevstva na katafalku cara Franje I. u Bolonji 1765., u: Grb i zastava, V, 10, 2011., 8–9.
Trenutak sjećanja na zajedništvo (izložba Zagovori sv. Tripunu - Blago Kotorske biskupije), u: Vijenac, XVIII, 415, 2010., 16–17.
Pučko i Dijachko (Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, ur. Sanja Cvetnić), u: Vijenac, XVII, 393, 2009., 22.
Fragmenti baštine čakovečkih franjevaca (izložba Likovna i kulturna baština čakovečkih franjevaca), u: Kvartal, VI, 1–2, 2009., 28–30.
Udio naručitelja (XI. dani Cvita Fiskovića), u: Kvartal, V, 4, 2008., 81–84.
Lica umjetnosti (venecijanska izložba autoportreta iz Le Galerie degli Uffizi), u: Kontura, 92, 2007., 80–81.
Tridentski trag (Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskog sabora i hrvatska likovna baština), u: Vijenac, XV, 356, 2007., 13.
Sjajna i pregolema (izložba Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja), u: Kontura, 94, 2007., 62–63.
Izvještaj s 2. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (s Ivom Körbler, Ivanom Mance i Anom Plosnić), u: Kvartal, III, 2, 2006., 55–56, 58–59, 65–66.
Frane iz Vrane (Hanno-Walter Kruft, Franjo Vranjanin / Francesco Laurana: ranorenesansni kipar), u: Vijenac, XIV, 322, 2006., 5.
Polovica luka (Prvih 5 stoljeća hrvatske umjetnosti), u: Kontura, 90, 2006., 86–87.
Važna akvizicija – Ivan Duknović u Trogiru, u: Kontura, 86, 2005., 74–75.
Remek-djela iz kolekcije nacionalnog muzeja renesanse u Ecouenu, u: Kontura, 85, 2005., 78–79.
Universum sacrum – izložba kiparstva iz sakralne zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja, u: Čovjek i prostor, LI, 1–2, 2004., 596–597.
Još o renesansi i renesansama (VIII. Dani Cvita Fiskovića), u: Kvartal, I, 3–4, 2004., 44–47.
Sjajno, ali... (izložba i katalog Secesija u Hrvatskoj), u: Čovjek i prostor, L, 3–12, 2003., 586–595.
Kataloške jedinice
Umjetnička topografija Hrvatske: Krapinsko – Zagorska županija, Ivanka Reberski (ur.), Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2008. (168–170, 178–179, 186–187, 370–372, 381–382, 456–457, 459–460, 463–464, 484–486, 493–494, 582–583).
Prijevodi
Elena Calvillo, Hrvatska renesansna umjetnost u novom svjetlu, u: Kvartal, II, 1, 2005., 10–13.