Kurija Keglević u Topolovcu
Kurijalni sklop u Topolovcu južno od Siska je povijesno stambeno, administrativno i gospodarsko sjedište nekadašnjeg vlastelinstva grofovske obitelji Keglevića Bužimskih. Uslijed potresa koji su krajem prosinca 2020. godine pogodili Sisačko-moslavačku županiju, i graditeljsko je naslijeđe nekadašnjeg vlastelinstva obitelji Keglević zadobilo znatna oštećenja. Ipak, proces obnove građevina vlastelinstva već je nekoliko godina u tijeku, a u sklopu redovnih aktivnosti Instituta za povijest umjetnosti u 2019. je za sklop u Topolovcu izrađena konzervatorska studija sa smjernicama za obnovu. Integralnu stručnu studiju naručio je investitor kako bi poslužila kao polazišni dokument za promišljanje daljnjih prostornih, arhitektonskih i restauratorskih zahvata prilikom obnove i revitalizacije sklopa te njegovoga daljnjeg održavanja. Autori studije su Boris Dundović, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj i dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, a program je vodila Ivana Haničar Buljan. Studijom je obrađen povijesni, prostorni i građevni razvoj vlastelinskog sklopa, ona donosi analizu stanja i pregled arhitektonskih značajki, valorizaciju sastavnih građevina i otvorenih prostora te prijedloge konzervatorskih smjernica.
Kulturno je dobro pod nazivom „Kompleks obitelji Keglević“ upisano u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-4410. Sadrži vrijedno naslijeđe reprezentativnog gospodarskog graditeljstva iz prve polovine 19. stoljeća, u drugoj polovini stoljeća upotpunjenoga i industrijsko-proizvodnim pogonom. Obuhvat kulturnoga dobra tako uključuje sedam glavnih građevina, središnji perivojni prostor te nekolicinu manjih tehničkih objekata. Osim valorizacije i prijedloga smjernica za cjelinu vlastelinstva, građevine detaljnije obrađene u sklopu studije su: kurija, stambena građevina A (tzv. drveni marof), stambena građevina B, gospodarsko-stambena građevina C, konjušnica, sjemenarnica i špiritana. Građevine vlastelinskoga sklopa smještene su uz obod središnjega perivojno uređenog prostora, s time da je reprezentativna stambena izgradnja smještena uz glavnu prometnicu naselja, dok su gospodarski i industrijski sadržaji u unutrašnjosti sklopa. Kulturno dobro kurije Keglević, s pripadajućim užim vlastelinstvom, danas obuhvaća površinu od 51.510 m2.
Tijekom izrade studije, provedena su istraživanja povijesne i povijesno-umjetničke referentne građe, istražena je arhitektonska i kulturna povijest sklopa, arhivska pisana i grafička dokumentacija, a provedena je i analiza komparativnih primjera, kao i prikupljanje te analiza povijesnih karata i arhivske fotodokumentacije. Usto su paralelno provođena sondažna restauratorska istraživanja te je analizirano stanje nosive konstrukcije, što je naposljetku prikazano dvama elaboratima koji čine dodatne priloge uz studiju. Nakon obavljenih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, rezultati ukupnoga istraživanja usklađeni su s terenskim nalazima, a studija je zaključena u uskoj suradnji autorskoga tima i voditeljice programa s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Sisku.
Vjerujemo kako će izrađena stručna dokumentacija uvelike doprinijeti obnovi nakon nedavnih potresa u kojima su stradale poglavito zidane građevine kurije, konjušnice i špiritane. Stručne sinteze raznih analitičkih motrišta koje donosi ova studija poslužit će kao temelj za buduću revitalizaciju, sukladno stanju i mogućnostima uključivanja u suvremene ekonomske i gospodarske potrebe. Prijedlog konzervatorskih smjernica, koje su rezultat kronostratigrafskog čitanja prostora, arhivske građe i restauratorskih sondi, nastale su s namjerom daljnjeg očuvanja identiteta kurijalnoga sklopa u njegovoj novoj budućoj aktivnoj namjeni, koja ima potencijal postati ekonomskim generatorom topolovačkog kraja, ali i pokretač ukupnih gospodarsko-turističkih aktivnosti šireg područja.
-
Više informacija o primijenjenim istraživanjima koja se provode kao dio znanstvenog programa Instituta i ostvaruju u suradnji istraživača znanstvenika i stručnih suradnika ovdje.
-
Kontakt: Ivana Haničar Buljan