Graditeljska baština 16. – 19. st.

Projektna istraživanja ove znanstveno-istraživačke jedinice obuhvaćaju povijesno-prostorni razvoj graditeljske baštine Hrvatske u razdoblju od 16. do 18. stoljeća. Istraživanja se odvijaju na nekoliko razina i kroz više tema, a sa zajedničkim ciljem prikaza graditeljstva Hrvatske u kontekstu Srednje Europe i Mediterana.

Razine rada odnose se na daljnja fundamentalna istraživanja i nove sintezne interpretacije.

Glavne istraživačke teme podijeljene su na urbanizam (gradovi, naselja i regije) i arhitekturu (fortifikacijsku, rezidencijalnu i sakralnu). Rad je utemeljen na terenskim i arhivskim istraživanjima, a uključuje izradu nove arhitektonske i fotografske dokumentacije.

Polazeći od povijesnih okolnosti u kojima nastaju gradovi i graditeljstvo hrvatskih regija, određuju se tipološka ishodišta, odnosno pronalaze projektanti najreprezentativnijih zahvata, te se prati stilski razvoj i recepcija arhitektonskih oblika. Navedeni cilj ostvaruje se ujedno istraživanjem značajnih naručitelja, napose pripadnika plemstva, crkve i državnih institucija. Uz niz hipoteza vezanih za svaku pojedinu temu, kao generalnu ističemo konstataciju da spomenici hrvatskog renesansnog i baroknog urbanizma i arhitekture svjedoče o regionalnim posebnostima, ali i o pripadnosti europskoj kulturi: specifičnosti geopolitičkog položaja Hrvatske na razmeđu Srednje Europe i Mediterana, te europskog Zapada i Istoka, iščitavaju se i iz njezine graditeljske baštine.

Ostvaruju se novi rezultati u nizu dosada još nedovoljno istraženih tema – renesansne i barokne gradogradnje kontinentalne Hrvatske i Hrvatskog primorja, nadalje baroknih utvrda u Dalmaciji, baroknih palača i crkava pojedinih regija, utvrđene ladanjske arhitekture na otocima.

Rezultati istraživanja objavljeni su u brojnim znanstvenim radovima i monografijama o istaknutim spomenicima (akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu, katedrala u Dubrovniku), grupacijama spomenika (bastionske utvrde u Dalmaciji, arhitektura mletačkih inženjera u Dalmaciji) i umjetnicima (Gianantonio Selva), uključivo i sintezni prikaz arhitekture 17. i 18. stoljeća u knjizi Barokna arhitektura (edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2015).

Provjera rezultata ostvaruje se u suradnji s domaćim i stranim znanstvenicima i institucijama, te međunarodnom prezentacijom na znanstvenim skupovima i fakultetima.

Važnost rezultata očituje se u novim znanstvenim spoznajama te u njihovoj primijeni kroz konzervatorsku praksu, izradom elaborata za obnovu spomenika i revitalizaciju naselja.

Graditeljska baština 16. – 19. st.

Istraživači