Biskupska palača u Dubrovniku

Nakon višedesetljetne obnove dana 10. srpnja 2018. godine svečano je otvorena Biskupska palača u Dubrovniku, vrativši se funkciji koju je imala do potresa 15. travnja 1979. godine, kada je pretrpjela velika oštećenja.

Prva istraživanja Biskupske palače u Dubrovniku započeo je Institut za povijest umjetnosti 1984. godine u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a nakon iseljenja tadašnjeg biskupa na Palači su se nastavili provoditi konzervatorsko-restauratorski istražni radovi, prekinuti početkom agresije na Dubrovnik 1991. godine. Istražni radovi završeni su 1993. godine. Voditelj je bio akademik Vladimir Marković, ujedno koautor konzervatorskih smjernica za slojeve palače nastale nakon 1667. godine, dok je koautor smjernica za ranije faze građevine bio akademik Igor Fisković. Suradnik pri izradi smjernica bio je arhitekt Ivan Tenšek s Instituta za povijest umjetnosti.

Projektnu dokumentaciju za obnovu izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Af). Konzervatorsko-restauratorske radove izvodili su stručnjaci Hrvatskoga restauratorskog zavoda (HRZ). Završne poslove oko uređenja i opremanja Palače vodio je Studio Vetma. Izbor i postavu umjetnina dobio je u zadaću dr. sc. Joško Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti.

Obnova Biskupske palače, prema najboljim standardima restauratorske teorije i prakse, golem je dobitak u održavanju života čitave dubrovačke povijesne jezgre, u integraciji „kamenoga grada“ i „živoga grada“.

-

Publikaciju objavljenu u prigodi svečanosti dovršetka obnove Biskupske palače možete preuzeti ovdje.

-
Kontakt: Joško Belamarić