Virtualna mreža Zagrebačkog salona
U okviru izložbe 52. Zagrebačkog salona: (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti, koja se u organizaciji ULUPUH-a održava od 5.–28. listopada 2017. godine u Muzeju Mimara predstavljen je i projekt Virtualna društvena mreža povijesti Zagrebačkog salona, koji je rezultat suradnje ARTNET projekta i Novene d.o.o.
-
Od njegovog osnutka 1965. godine do danas, Zagrebački salon etablirao se kao značajna izlagačka platforma kroz koju je svoj trag ostavilo više od 4000 umjetnika, dizajnera, arhitekata, kustosa, kritičara i kulturnih producenata u najrazličitijim angažmanima. Usprkos povijesnom značaju, cjeloviti trag Zagrebačkog salona ipak ostaje efemeran, raspršen u publikacijama, plakatima, arhivskim fragmentima, osobnim sjećanjima i pojedinim djelima koja pamti naša povijest umjetnosti. Danas, kada u svom 52. izdanju salon još jednom otvara vrata prezentirajući recentnu hrvatsku produkciju primijenjenih umjetnosti i dizajna u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), koristimo priliku kako bismo pokušali oslikati cjeloviti trag salona, pretačući njegovu povijesnu efemernost u efemernu prirodu digitalnog medija.
Kroz suradnju IT stručnjaka i dizajnera (Novena d.o.o.) i istraživača koji djeluju unutar projekta ARTNET (Institut za povijest umjetnosti) povijesni trag Zagrebačkog salona postaje interaktivni medijski krajolik u koji posjetitelji kroz tri različite aplikacije mogu ući te ga istraživati.
Povijesni trag salona vizualiziran je kroz društvenu mrežu svih 4000 sudionika koji gravitiraju oko 52 izložbe. Vizualizacija je otisnuta kao podna grafika većih dimenzija (5 x 6m), a koja upotrebom AR (augmented reality) tehnologije omogućuje pristup dodatnom multimedijskom sadržaju. Naime, pogledom na otisnutu vizualizaciju kroz tablet ili pametni telefon, u prostoru se kronološki pojavljuju plakati koji su obilježili svaki pojedini salon. Umrežena, društvena povijest Salona tako postaje i povijest našeg grafičkog dizajna koja se veže uz Salon. Uz vizualni dio, aplikacija nudi mogućnost i audio vođenja kroz postav 52. izložbe.
Posredstvom VR (virtual reality) tehnologije, postojeća vizualizacija društvene mreže Salona pretvara se u virtualni 3D prostor u kojeg je moguće potpuno uroniti uz pomoć cardboard VR naočala. Imena svih sudionika Salona ovdje se pretvaraju u svemir točaka u kojem posjetitelji mogu letjeti u potrazi za dodatnim točkama interakcije. Naime, kontakt s odabranih osam sudionika unutar ovog društvenog svemira, posjetiteljima omogućuje pokretanje video razgovora s autorima ili panoramskog pregleda unutrašnjosti njihovih ateljea.
Vizualizacija društvene mreže Salona prikazana je i na interaktivnom ekranu koji posjetiteljima omogućuje filtriranje sadržaja te pretraživanje mreže po imenima autora. Ova aplikacija upotpunjuje složeni medijski krajolik, koji uz virtualnu i proširenu stvarnost priču o Zagrebačkom salonu translatira u dinamičnu prostorno-vizualnu formu koju istovremeno određuju povijesno-kulturni tijek, suvremeni računalni algoritmi te sami posjetitelji.
Podaci korišteni za vizualizaciju društvene mreže Salona, pohranjeni su u bazi podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System), izrađenoj unutar projekta ARTNET pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, koji se realizira uz podršku Hrvatske zaklade za znanost.
-
Zagrebački salon ugledna je nacionalna izložba suvremenog stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, sa dugom, 50-godišnjom tradicijom. Manifestacija se realizira u organizaciji ULUPUH-a i pod vodstvom Ivane Bakal, a posvećeno je primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Središnju temu Salona pod nazivom (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti osmislio je Nikola Albaneže, kustos i autor koncepcije. Na natječaj za sudjelovanje na Salonu prijavilo se 111 autora i autorskih grupa sa 203 rada. Sedmeročlani žiri odabrao je za izlaganje 96 radova 70 autora i autorskih grupa.
-
Više informacija o izložbi potražite ovdje.
Više informacija o projektu ARTNET potražite ovdje.
-
Kontakt: dr. sc. Ljiljana Kolešnik