Stara vrela pod novim pogledom

Pozivamo vas na predavanja Hrvoja Gračanina i Ivana Basića, koja će se održati u predavaonici Centra Studia Mediterranea na Peristilu u Splitu (Poljana kraljice Jelene 1/III) u četvrtak 7. srpnja 2016. godine s početkom u 19:00 sati.

Predavanja se održavaju u okviru radionice „Stara vrela pod novim pogledom: o čemu svjedoče jedan spis i jedan sarkofag? Pisani i materijalni izvori za kasnoantičke i medievističke studije“.

-
Hrvoje Gračanin
Društvo i gospodarstvo Dalmacije i Panonije u 6. stoljeću u svjetlu Kasiodorovih Variae

Kasiodorove Variae epistulae (Različite poslanice) ključan su pisani izvor za povijest Dalmacije i Panonije u prvoj polovici VI. stoljeća, u vrijeme ostrogotske vladavine koje se jednim dijelom poklapa s početnom fazom Justinijanova doba. I dok je istarski dossier dobio u hrvatskoj historiografiji dužnu pozornost (Robert Matijašić, Andrej Novak), dalmatinsko-panonski nije prethodno bio sustavno analiziran. U predavanju se predstavljaju rezultati upravo takvog obuhvatnog istraživanja relevantni za rekonstrukciju društvenih i gospodarskih prilika u okolnostima postrimskog upravno-političkog sustava na prostoru između Drave i Jadrana.

-
Ivan Basić
Sarkofag s formulom sankcije iz Trogira (Aspekti bizantske diplomatičke tradicije u ranosrednjovjekovnoj jadranskoj epigrafiji)

U Arheološkom muzeju u Splitu pohranjen je ulomak poklopca ranosrednjovjekovnog sarkofaga porijeklom iz Trogira. Sadrži ostatke reljefne dekoracije te nepotpuno očuvan latinski natpis. Natpis je najpoznatiji po spomenu bizantskoga cara (Konstantin V. ili Konstantin VI.) zasad jedinom takvom primjeru u ranosrednjovjekovnoj epigrafiji Dalmacije (uz iznimku Ulcinja). Preliminarno je datiran u VIII. stoljeće. Premda je ulomak u literaturi poznat i relativno često spominjan u radovima specijaliziranih istraživača (Lj. Karaman, M. Ivanišević, T. Burić, I. Babić, V. Delonga, A. Piteša i dr.), dosad nije bilo pokušaja da se protumači sadržaj ostatka natpisa. Autor u njem prepoznaje krnje sačuvanu formulu sankcije (prokletstva, anateme) 318 crkvenih otaca, veoma raširenu na ozemljima u bliskom kontaktu s bizantskim pravnim područjima (pa tako i u diplomatici ranosrednjovjekovne Hrvatske Kneževine), otkuda navedena formula i potječe. Predavanje donosi rezultate istraživanja problema pojave bizantske pravne formule protiv oskvrnuća grobnice, s komparativnom građom iz kasnog VIII. i ranog IX. stoljeća. Time se učvršćuje i precizira datacija natpisa i sarkofaga; ujedno, osvjetljava se pojava i način funkcioniranja bizantske pravne kulture u Trogiru kao jednom od romanskih gradova Bizantske Dalmacije.

-
Hrvoje Gračanin, izv. prof. dr. sc. (1973.), povjesničar. Od 2001. zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest. Magistrirao je 2004., a doktorirao 2008. Bavi se kasnoantičkom i srednjovjekovnom poviješću, kasnoantičkim i ranosrednjovjekovnim povijesnim spisateljstvom te bizantskom poviješću. Autor je i koautor šest knjiga i četrdeset znanstvenih radova, velikog broja stručnih i znanstvenopopularnih čalanaka te više udžbenika za osnovnu i srednju školu. Suradnik je u radijskim emisijama HRT-a Putnici kroz vrijeme i Povijest četvrtkom. Glavni je urednik znanstvenog časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (od 2010.). Boravio je godinu dana na Sveučilištu Eberhard Karl u Tübingenu u sklopu Newfelpro-ove istraživačke stipendije s projektom Justinijanovo doba u Dalmaciji i južnoj Panoniji (2015.-2016.). Bavi se prevođenjem s engleskog i njemačkog te je preveo nekoliko stručnih knjiga. Član je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu. Član, predsjednik i jedan od utemeljitelja Hrvatskog društva za bizantske studije.

Ivan Basić, doc. dr. sc. (1982.), povjesničar i povjesničar umjetnosti, od 2008. do 2011. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti; od 2011. na Filozofskom fakultetu u Splitu, Odsjek za povijest. Doktorirao je 2013. Bavi se kasnoantičkom i ranosrednjovjekovnom poviješću i umjetnošću jadranskog bazena, posebno urbanom poviješću. Znanstveni interes usmjerio je, uz to, na ranosrednjovjekovnu crkvenu povijest, predromaničku skulpturu i historijsku geografiju jadranskog prostora. Autor i koautor 3 knjige i 30-ak znanstvenih radova iz navedenih područja, uredio 1 zbornik radova. Član je uredništva znanstvenog časopisa Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Član Hrvatskog hagiografskog društva »Hagiotheca«, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Matice hrvatske. Član, potpredsjednik i jedan od utemeljitelja Hrvatskog društva za bizantske studije.

-
Kontakt: Joško Belamarić