Vastelinstvo Belje i utvrda dvorca Eugena Savojskog

Pozivamo vas na predavanja dr. sc. Ratka Vučetića „Prostorni razvoj vlastelinstva Belje“ i dr. sc. Andreja Žmegača „Utvrda dvorca Eugena Savojskog u Bilju“ u utorak 3. 5. 2016. u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jelačića 3/1).

Predavanja su dio XI. ciklusa predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekta Zagreba pod nazivom „Istraživanja i prijedlozi za obnovu dvoraca u Slavoniji i Baranji“, koji se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, a dio je programa Fokus na baštinu kojim se tijekom 2016. godine obilježava 55. godišnjica osnutka Instituta.

Predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a uvrštena su u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta i boduju se s 3 boda.

-
Prostorni razvoj vlastelinstva Belje
dr. sc. Ratko Vučetić

Prostor južne Baranje, na kojem će se formirati beljsko vlastelinstvo krajem 17. stoljeća, karakteriziraju poplavna područja Dunava južno od Mohača i uz sliv Karašice te zamočvarena područja u trokutu između ušća Drave u Dunav. Bansko brdo dijeli vlastelinstvo na južni i sjeverni dio. Kralj Leopold I. izdao je 30. prosinca 1699. darovnicu za ratne zasluge princu Eugenu Savojskom, za 13 naseljenih i 22 napuštena mjesta na području Baranje. Najveće prihode vlastelinstvo je ostvarivalo od vinarstva, ali značajno je bilo i gospodarenje šumama, ribarstvo te kasnije i stočarstvo. Nakom smrti Eugena Savojskog posjed je pripao kraljevskoj kući. U razdoblju komorske uprave na vlastelinstvu se intenzivno gradilo. Zanimljiva povijest te prostorni razvoj vlastelinstva Bilje od njegovog početka pa do danas detaljno će biti prikazano na predavanju.

-
Utvrda dvorca Eugena Savojskog u Bilju
dr. sc. Andrej Žmegač

Utvrda biljskog dvorca dobro je polazište za tematiziranje utvrđenih dvoraca, nastalih u kasno doba kada se plemićke rezidencijske građevine uobičajeno više ne utvrđuju. Međutim, specifične povijesne okolnosti mogle su stvoriti takvu potrebu. Biljski je sklop poticajan svojom kompozicijom, a valja je dovesti u vezu s nemirnim dobom u kojemu je stvorena te s investitorom, austrijskim vojskovođom princom Eugenom Savojskim. U tumačenju biljske utvrde zanimljiv je njezin odnos prema dvorcu, te kontekst što ga tvore ostali Eugenovi dvorci podignuti između Bilja i Beča. Zbog nepostojanja dokumenata o nastanku dvorca njegovo je tumačenje otežano, ali je utoliko važniji najstariji sačuvani snimak, izrađen pola stoljeća nakon izgradnje dvorca.

-
Vezani članak:
https://www.ipu.hr/article/hr/322/fokus-na-bastinu

-
Kontakti: Ratko Vučetić, Andrej Žmegač