Hipermapiranje Dioklecijanove palače

Na radionici Hipermapiranje Dioklecijanove palače: grad u knjigam koja se u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu održaav 26.‒28. travnja 2016. godine sudjeluju studenti s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studenti arhitekture s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije i studenti s Odsjeka za sociologiju Filozofskoga fakulteta, oba pri Sveučilištu u Splitu.

Mentorski i organizacijski tim:
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Anči Leburić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), Saša Begović, doc. (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije = FGAG, Split; 3LHD, Zagreb), Damir Gamulin, di. di., dr. sc. Katrina O’Loughlin (University of Western Australia / ARC Centre of Excellence for the History of Emotions 1100-1800), Iva Raič Stojanović (IPU, Zagreb), Nelija Rudolfi (Društvo psihologa Split), dr. sc. Ana Šverko, doc. (IPU, FGAG, Split), Ivana Tadić (IPU, Split), Ivana Vlaić (FGAG, Split)

-
Nakon interdisciplinarne studentske radionice pod nazivom (De)mapiranje Dioklecijanove palače. Istraživačke metode u razumijevanju doživljaja i značenja mjesta, održane u svibnju 2015. godine, na redu je radionica pod naslovom Hipermapiranje Dioklecijanove palače: grad u knjigama.

Dok su tijekom lanjske radionice studenti arhitekture i sociologije analizom crteža ustanovili ključne točke koje su onodobni putopisci odabrali kao definirajuće za Dioklecijanovu palaču u Splitu i trajno ih zabilježili u svojim umjetničkim djelima, u ovogodišnjoj radionici težište je na tekstualnim opisima istih prostora.

Ima li sve ono što je u periodu od 200 godina predstavljalo ključne točke kvalitativnoga mapiranja Dioklecijanove palače još uvijek jednako snažno značenje? U kojoj mjeri medij bilježenja prostora utječe na našu percepciju mjesta?

U knjizi „Arhitektura grada“ arhitekt Aldo Rossi piše: „Spomenici nadžive preobrazbu svojih funkcija i, više nego što gube značenje, oni ga mogu steći. Urbana mjesta, napučena uspomenama, postaju integralne prisutnosti, organi toga 'tijela', koje je grad.“

Pitamo se stoga: Što je to što pamti čovjek, a što 'pamti' mjesto? Što je kolektivna memorija i kako se prenosi? Kada neko mjesto postaje spomenik? Može li se grad 'napisati'? I napokon, što nam može reći istraživanje percepcije istoga mjesta putem različitih medija i u različitim vremenskim okolnostima?

Interdisciplinarna radionica studenata komparativne književnosti, sociologije i arhitekture pokušat će dati odgovore na ova pitanja.

Ovdje možete preuzeti plakat i program radionice.

-
Vezani link: http://grandtourdalmatia.org/

-
Kontakt: Ana Šverko