O Zagrebu usput i s razlogom: izbor tekstova o zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu (1970.–2005.)
Autor
Ivo Maroević
Urednica
Sandra Križić-Roban
Recenzenti
Katarina Horvat-Levaj, Andrej Žmegač
Grafičko oblikovanje
Bachrach&Krištofić
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
Materijalni opis
375 str.; ilustr. c/b; 24 cm; bibliografija
ISBN: 978-953-6106-61-5
Knjigu možete preuzeti ovdje (pdf, 25 MB).
-
Knjiga okuplja oko 60 članaka objavljenih u stručnim časopisima (Arhitektura, Čovjek i prostor, 15dana, Vijenac i dr.) u rasponu od 1962. do 2005. godine.
-
Kritičko i interpretativno naslijeđe prof. dr. Ive Maroevića (Stari Grad, 1. 10. 1937. ‒ Zagreb, 20. 1. 2007.) značajno je zbog nekoliko razloga. Radi se o upornom i angažiranom istraživaču urbanizma i arhitekture grada u koji je doputovao na studij, u kojem je proveo život i gdje je trajno „mapirao“ interesne i kontaktne zone kojima je posvećivao pozornost. Od suživota gornjogradskih utvrda i suvremenih interpolacija koje su na razne načine i s raznovrsnim rezultatima rješavali te osjetljive spojeve, povijesno-prostorno-društvenih analiza geneza pojedinih zagrebačkih trgova, preko opremljenosti gradskih prostora, iskoristivosti tradicije u suvremenom kontekstu – raspon njegovih interesa bio je velik i obuhvatio je mnoga važna pitanja gradogradnje među kojima, čini se, nema malih ili manje važnih tema ili prostora.
Povijesne teme istraživao je i tumačio sa stavom i saznanjima današnjice ne ističući historizam činjenica nad ostalim, ukupnim značenjima duhovnog i javnog života koji uvelike utječu na arhitektonska i urbanistička zbivanja. U toj stalnoj mijeni, zahvaljujući novim saznanjima i teorijskim promišljanjima Ivo Maroević uspješno je zadržao i na izvjestan način obranio dignitet pojedinih spomenika, stilskih razdoblja i građevina, dok je istodobno kritički promatrao i iznova tumačio predmete svojih istraživanja i ideološke superstrukture koje su neminovno utjecale na taj nikad prekinut proces.
U svojim je napisima obraćao pozornost na mnoge složene odnose koji su utjecali na gradogradnju, pri čemu nije ispuštao iz vida ni društveni, ni ekonomski, tehnološki, niti povijesni kontekst. Putanja Maroevićevih istraživanja i zapisa povezuje povijest arhitekture, kritičke komentare i teorijski diskurs, u središtu kojih je često bila neka zagrebačka tema. Arhitektura je u tumačenju Ive Maroevića bila
jedinstvena “točka susreta” – okosnica razgovora (i monologa) koji su pridonijeli identifikaciji mnogih posebnosti nacionalne kulturno-umjetničke baštine.
Sandra Križić Roban (prir.)
Sadržaj
7–8
PROLOG
URBANISTIČKE TEME
11–17
Zagreb između 1848. i potresa 1880. (1970.)
19–24
Između pruge i Save (1975.)
25–33
Trg Republike nekad i sad (1977.)
35–38
Godina dana jednoga grada (1962.)
39–42
Sudbina jedne ulice (1963.)
43–46
Britanski trg danas (1965.)
47–52
PUP-anje Gornjega grada u Zagrebu (1979.)
53–56
Mirogoj u zagrebačkom prostoru (1995.)
57–58
Opustošeni gradski boravci (1998.)
59–62
O sudbini jedne ulice nanovo (2003.)
63–68
Sveučilišna aleja danas (2004.)
ARHITEKTURA
Povijesni aspekti
70–93
O historizmu u Zagrebu (1977.)
95–103
Tragom secesije (1974.)
105–109
Viktor Kovačić – naš suvremenik (1975.)
111–118
Arhitektura Ive Zemljaka (1969.)
119–125
Počeci moderne arhitekture Zagreba (1973.)
127–133
Istočna strana – zagrebačka arhitektura između dva rata (1973.)
135–144
Od kolodvora do Save – suvremena arhitektura Zagreba (1972.)
145–150
Prekosavska spavališta (1973.)
151–162
Tradicija devetnaestog stoljeća u našoj suvremenoj arhitekturi (1988.)
163–183
Zagrebačka arhitektura osamdesetih godina (1992.)
Aktualni kritički napisi
185–192
Nova koncertna dvorana u Zagrebu (1974.)
193–197
O pothodniku (1974.)
199–205
Poslovno-stambena zona u zagrebačkom Sigetu (1980.)
207–210
Omladinski centar u Zagrebu – kompromis s prošlosti (1987.)
211–214
Dom zdravlja „Centar“ u Zagrebu (1988.)
215–218
Dosezi neambiciozne stambene arhitekture (1989.)
219–222
Svježina invencije (1989.-91.)
223–226
Traganja i rasponi Borisa Duplančića (1993.)
227–229
Odakova invencija na djelu u Kustošiji (1998.)
231–233
Bijela kuća u Brezju (1998.)
235–238
Zgrada primjerena urbanom ambijentu (2005.)
ODNOS PREMA BAŠTINI
241–249
Zagreb kao spomenik kulture (1978.)
251–256
Neka pitanja valorizacije intervencija na južnoj fronti zagrebačkoga Gornjega grada (1983.)
257–262
Analiza projekta interpolacije na jugoistočnom uglu Gradeca (1983.)
263–272
Odnos zagrebačke moderne arhitekture prema naslijeđenom prostoru (1976.)
273–276
Odnos arhitekture našeg stoljeća prema vlastitoj prošlosti, uz neke primjere iz Zagreba (1975.)
277–279
Neuništivost Tkalčićeve ulice (1976.)
281–285
Što se događa u Tkalčićevoj ulici? (1984.)
287–288
Pješačka zona u povijesnim dijelovima grada i urbani dizajn (1983.)
289–293
Faksimil zagrebačke sinagoge vraća gradu dio izgubljene memorije (2002.)
295–300
Kako čuvati arhitekturu 50-ih u Zagrebu? (2006.)
PABIRCI
303–305
Atelje u kuli (1983.)
307–308
Slastičarnica Rukavina (1989.)
309–310
Prema emotivnom racionalizmu (1990.)
311–314
Traganja za duhovnim (1994.)
315–317
Školska zgrada dio je zavičaja (1996.)
319–321
Nakazni rak oblika. Što je projektiranje u povijesnim zgradama? (1996.)
323–325
Pazi, kuća pada – Država i baština (1996.)
327–329
Nitko nema pravo uklanjati, prenositi ili preoblikovati memorijalni Zid boli (1997.)
331–332
Zid boli vezan je za sadašnje svoje mjesto, nemojmo pristati da se prenese u tišinu Mirogoja (2002.)
333–335
Kamo ide Brezje? (1999.)
337–338
U pakao se može i preko Kaptola. Zašto zbirku biskupa Kokše baš na Ribnjak? (2000.)
339–342
Zagreb preko Save (2000.)
343–344
I metropola i periferija, i savršen i nesavršen, za vječnost i za sadašnjost (2000.)
345–350
Branko Kincl – pravi zagrebački arhitekt (2001.)
351–353
Portal crkve Sv. Marka u Zagrebu neopravdano je skriven (2002.)
355–357
Cvjetno naselje – put prema nestanku (2000.)
359–360
Neboderi se grade, detaljni plan je donesen, ali bez ikakve povezanosti s prostorom (2004.)
361–362
Što će biti kad nestanu stari drveni električni stupovi? (2004.)
363–367
Arhitektura i infrastruktura (2005.)
371–376
LITERATURA
-
Rasprodano.