Snješka Knežević (1938. – 2025.)
Dr. sc. Snješka Knežević, istaknuta povjesničarka umjetnosti, znanstvenica i prevoditeljica, dugogodišnja vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu te aktivna članica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske preminula je u Zagrebu 16. listopada 2025. godine.
Snješka Knežević studirala je povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala tezom Geneza „Zelene potkove“ u Zagrebu. Prilog urbanog razvoja Zagreba u 19. stoljeću (1994.). Od 1964. do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i književna prevoditeljica, a od 1987. godine posvetila se intenzivnom znanstvenom radu, s težištem na urbanizmu i arhitekturi, teoriji umjetnosti i zaštiti spomenika. Velik broj tekstova objavila je i na vlastitom mrežnom portalu https://snjeska-knezevic.com/.
Njezin životni opus izniman je doprinos istraživanju i vrednovanju zagrebačke urbane baštine. Autorica je sedam knjiga posvećenih zagrebačkim urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama.
Kao autorica ili suautorica tematskih studija i elaborata surađivala je sa zavodima za zaštitu spomenika kulture i prirode te za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Grada Zagreba te Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Kao profesorica na doktorskom studiju Arhitektonskog fakulteta držala je kolegije „Baština i transformacija“ te „Održivost baštine – dileme zaštite“, prenoseći svoja znanja i iskustva u zaštiti arhitektonskog naslijeđa novim generacijama istraživača, što podjednako svjedoče svi koji su imali privilegiju s njom surađivati.
Bila je članica redakcije časopisa Arhitektura (1982. – 1986.) i Čovjek i prostor (1987. – 1995.), te u pet navrata sudjelovala u radu žirija Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu. Na Trećem programu Hrvatskog radija uređivala je od 2003. je punih dvadeset godina tjednu kulturno-edukativnu emisiju Baština, mi i svijet posvećenu različitim temama u polju povijesti umjetnosti, za što je 2022. godine primila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za popularizaciju struke.
Posebno je vrijedan njezin doprinos istraživanju židovske kulturne baštine proizašao iz višegodišnje suradnje sa Židovskom općinom Zagreb u kulturnim programima i tekstovima objavljenima u njezinim glasilima. Istražila je povijest zagrebačke sinagoge, što je rezultiralo studijom Zagrebačka sinagoga (2000.) te nizom izložbi i dokumentarnih filmova. Bila je suorganizatorica simpozija Antisemitizam Holokaust Antifašizam (1995.) i Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (1996.) te suurednica istoimenih zbornika, a s Aleksanderom Laslom autorica monografske publikacije Židovski Zagreb, kulturno-povijesni vodič (2011., hrv. engl. izdanje; 2018., izdanje na hebrejskom jeziku).
Hrvatsku kulturu zadužila je i brojnim prijevodima s njemačkog jezika – od djela književnika Güntera Grassa, Bertolta Brechta i Petera Handkea do kapitalnih djela teoretičara kulture kao što je Walter Benjamin. Pripremila je i prevela tekstove za vlastitu knjigu Bečka škola povijesti umjetnosti (1999.) te priredila četiri edicije tekstova iz tiskane i rukopisne ostavštine Milana Preloga.
Za svoj rad dobila je brojne nagrade: Nagradu Grada Zagreba (1996. i 2021.), nagradu „Neven Šegvić“ Udruženja hrvatskih arhitekata za ukupni znanstveno-istraživački rad na hrvatskoj i zagrebačkoj arhitektonskoj baštini (2002.), medalju „Ivo de Natali“ Društva prijatelja dubrovačke starine za doprinos u zaštiti kulturne baštine Dubrovnika (2016.) te nagradu „Radovan Ivančević“ Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo (2016.).
Između brojnih medijskih sadržaja kojima je u fokusu život i posvećeno profesionalno djelovanje Snješke Knežević treba izdvojiti emisiju u serijalu Suvremenici Hrvatske televizije (2020.), razgovor sa Snješkom Knežević u serijalu DPUH razgovori (Društvo povjesničara umjetnosti, 2022.) te par priloga objavljenih na portalu Vizkultura.
Oproštaj od dr. sc. Snješke Knežević održat će se u utorak, 21. listopada 2025. godine u 14 sati na Krematoriju u Zagrebu.