Otvoren je 5. kongres

U Galeriji Klovićevi dovri u Zagrebu 10. studenoga 2022. svečano je otvoren 5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti pred brojnom publikom iz struke povijesti umjetnosti i konzervatorske djelatnosti.

Peti kongres se nadovezuje na slijed ranijih kongresa, koje su Institut za povijest umjetnosti i Društvo povjesničara umjetnosti u pravilu organizirali svakih pet godina. Ostavši vjerni ideji da povijest umjetnosti mora odgovoriti na aktualne potrebe društva (prethodni kongresi su primjerice bili posvećeni tranziciji i globalizaciji, problemima odnosa prema prostoru, međunarodnoj suradnji i sl.), ovaj kongres je posvećen obnovama nakon potresa, ne samo recentnih – zagrebačkoga i petrinjskoga – nego i onih koji su kroz povijest mijenjali lica mnogih gradova i naselja, primjerice stradanja Dubrovnika, Stona, Skopja, Lisabona i dr.

Kongres je otvorila ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek koja je najavila široko okupljanje struke na velikom projektu izrade e-konzervatorskih podloga. Na otvorenju su govorili Lana Križaj kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Tamara Jurkić Sviben, izaslanica ministra znanosti i obrazovanja RH i predsjednica Upravnog vijeća Instituta, te Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti. Horvat-Levaj je rekla da se Institut, kao krovna znanstvena institucija za istraživanje nacionalne povijesnoumjetničke baštine, uključio u obnovu Zagreba odmah nakon potresa 22. ožujka 2020., a potom se uključio i u obnovu Petrinje. Angažman Instituta je višestruki, od dokumentiranja, preko savjetodavne uloge do izrade konzervatorskih elaborata. Znanstvenici i stručnjaci Instituta uključeni su i u multidisciplinarni Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Zagreba koji vodi Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

Razorni potresi koji su pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju tijekom 2020. postavili su pred povjesničare umjetnosti, arhitekte, urbaniste i konzervatore zahtjevne zadaće obnove vrijedne graditeljske i umjetničke baštine. Tako da su već prvi dan na tu temu na kongresu održana izlaganja djelatnika iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija te iz nadležnih službi Grada Zagreba.

U obuhvatu Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba nalazi se više od 19 000 zgrada i oko 600 pojedinačno zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Koji su glavni izazovi pred konzervatorskom službom, zašto je važno provesti cjelovitu obnovu kulturnih dobara stradalih u potresima, a ne samo njihovu konstruktivnu obnovu? Na dnevnom redu ovog skupa su ova i druga suštinska pitanja. Govorilo se o promjenama planerske paradigme, izradi Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, prilici da se Zagreb modernizira u vidu zelenog razvoja, komparativnim primjerima dobre i loše prakse, kako iz povijesti tako i recentnih razdoblja itd.

Kongres traje tri dana, u paralelnim sesijama okuplja 92 sudionika sa 75 izlaganja, podijeljenih u dvije tematske skupine (Obnove nakon potresa, Novi doprinosi i otkrića, studije i istraživanja) i tri panela. Završna rasprava, koja se u velikoj dvorani Galerije Klovićevi dvori održava u subotu, 12. studenoga 2022. u 12:30 sati, bit će posvećena problematici obnove nakon potresa, a donijet će se zaključci relevantni za procese obnove koji su u tijeku.

Program i galerija fotografija dostupna je ovdje.

-
Kontakt:
Petar Prelog
Katarina Horvat-Levaj