Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke
![]()
Elaborat
Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke
Voditelj
Joško Belamarić
Autori
Joško Belamarić
Ana Šverko
Igor Belamarić (krajobrazni arhitekt)
Stručna suradnja
Matko Matija Marušić
Maja Nodari
Recenzenti
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
dr. sc. Marko Špikić
Fotodokumentacija ljetnikovaca
Matko Matija Marušić
Ivan Vigjen
Lektura
Mirko Sardelić
Oblikovanje
Damir Gamulin
Naručitelj
Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode
Nakladnička cjelina
Mrežna izdanja Instituta za povijest umjetnosti, Elaborati i konzervatorske studije
Materijalni opis
92 str.; ilustr.
ISBN 978-953-373-005-9
-
Elaborat možete preuzeti ovdje (pdf, 22 MB).
-
Prepoznavanje i zaštita vrijednosti kulturnog krajobraza nužni su za očuvanje i unaprjeđenje identiteta prostora. Što je autentični prostor visokog stupnja prirodnih ili ljudskim djelovanjem oblikovanih vrijednosti više nagrižen neadekvatnim intervencijama, to je kompliciranije izlučiti elemente koji su nužni za očuvanje cjeline, i teže prepoznati efikasne mjere zaštite. Rijeka Dubrovačka je primjer upravo takva prostora, čija zaštita i provođenje mjera zaštite zahtijeva – ali i zaslužuje – naročitu pažnju, i poziva na stručno utemeljeno zoniranje.
Zavod za zaštitu prirode Hrvatske u Zagrebu izdao je 19. prosinca 1964. rješenje br. 164/2 kojim je Rijeka dubrovačka proglašena rezervatom prirodnog predjela, a danas je zaštićena kao značajni krajobraz koji predstavlja morem potopljenu riječnu dolinu kojom teče rijeka Ombla i koji čine specifične biološke i ekološke osobitosti.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (»NN«, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) značajni krajobraz je »prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje«.
Značajni krajobraz Rijeka dubrovačka ujedno je i najveće je prigradsko naseljeno područje grada Dubrovnika. Obuhvaća dva gradska kotara: Komolac i Mokošicu. Čine je naseljena mjesta Čajkovići, Čajkovica, Knežica, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Komolac, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet. Zaštićeno područje prirode nalazi se pod znatnim pritiskom izgradnje.
-
Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke studija je koju je prema narudžbi Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije sastavio autorski tim Instituta za povijest umjetnosti u sastavu Joško Belamarić, Ana Šverko i Igor Belamarić. Riječ je o iznimno vrijednoj analizi prostora koja je strukturirana u tri poglavlja, baveći se opisom i stanjem zatečenog područja, identifikacijom i inventarizacijom pojedinačnih elemenata prirodne i kulturno-povijesne baštine te ciljevima i mjerama zaštite značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke.
Vrijednost djela očituje se u nekoliko segmenata: svijesti uprave o potrebi uspostave novih načela očuvanja i razvijanja toga područja, povjeravanju toga posla najpozvanijim stručnjacima naše zemlje da iz povijesnoumjetničke, arhitektonsko-urbanističke i krajobrazne perspektive sagledaju stanje, baštinu i perspektive te u danas gotovo izostavljenom fuzioniranju prirodnih i kulturnih vrijednosti u interpretaciji baštinjena prostora.
Autori su na logičan, analitički i sustavan način stvorili važan alat za današnje upravljanje tim, prema mnogim pokazateljima, ugroženim a neprocjenjivim prostorom. Podjednaku su važnost pružili sagledavanju poetike prostora, stapanju kulture i nature, pojedinačnom i cjelovitom, kreativnom i degradacijskom, povijesnom i aktualnom. Kada je riječ o povijesnoj dimenziji, autori se nisu zaustavili samo na tumačenju izravno vidljivih fenomena (od iznimnih kulturno-povijesnih, arhitektonskih dosega, kojima su se bavili putopisci, kartografi i fotografi od 19. stoljeća, kao i znameniti tumači ljetnikovaca i kultiviranih krajolika drugoga poraća), već su u obzir uzeli i prošlost percepcije i javnosti poznatog ili anonimnog tretiranja (bilo da je riječ o konzervatorskim uspjesima ili diskutabilnim razvojnim smjelostima).
Djelo prelazi granice naručiteljevih potreba. Ono prije svega jest važan alat u raznolikim postupanjima (od planiranja do provedbe planova) u tom dragocjenom području koji je nezanemarivi dio šire dubrovačke prostorne baštine, no podrazumijevani se čitatelj može pronaći i daleko izvan administrativnog ambijenta. Istraživači su sagledavali teren iz ptičje perspektive, ali i induktivno, tragom umjetničkih popisivača, kojima je dnevna zadaća morala uključivati i preciziranje toponima, kao i već desetljećima prisutne devastacijske momente. Nakon ovog bogato ilustriranog, vješto oblikovanog i dobro bibliografski zasnovanog djela, posao planerima i, nadajmo se, senzibiliziranim upraviteljima krajobraza bit će nemjerljivo lakši. Valoriziranje značajnog krajobraza, s prijedlogom proširenja zaštićena prostora, bio je nasušno potreban instrument pogleda u budućnost, ne samo u Rijeci dubrovačkoj, već i u Gradu, kao i na sve ugroženijim Elafitskim otocima.
Marko Špikić (iz recenzije)
-
Informacije o aktualnim primijenjenim istraživanjima, konzervatorskim elaboratima i podlogama ovdje.