Susreti na IPU-u II

Drugi susret naziva K zajedničkoj povijesti umjetnosti održat će se 12. travnja 2022. godine u dvorani A235 Instituta za povijest umjetnosti (Ulica grada Vukovara 68). Prva panel-diskusija na temu geografije umjetnosti započet će u 10 sati, dok druga koja će se baviti pitanjem jezika i znanstveno-stručne terminologije započinje u 14 sati. Obje panel-diskusije održavaju se u hibridnom obliku.

U sklopu Konferencije o budućnosti Europe koja se održava u organizaciji Europske Unije, Institut za povijest umjetnosti održat će tijekom travnja 2022. godine seriju panel-diskusija posvećenih aktualnim društvenim pitanjima i viđenju budućnosti Europe kroz prizmu znanosti i kulture. Cilj je potaknuti nacionalnu debatu u okviru koje Institut za povijest umjetnosti želi zauzeti kritičku poziciju te potaknuti na promišljanje i raspravu o aktualnostima i problematici u polju znanstvenog djelovanja i rada u kulturi.

Drugi susret čine dva panela kroz koje će se raspravljati o problemima i poteškoćama s kojima se povjesničari umjetnosti iz Hrvatske susreću u odnosu na kolege iz ekonomski razvijenijih europskih zemalja, a s obzirom na financijsku potporu znanstvenog rada i njegovu akademsku vidljivost. Set mjera i akcija u okviru kojih se želi na razini Europske unije osigurati „kreiranje i implementaciju najpogodnijeg okruženja za istraživanje i inovacije, u kojem sve države članice i njihove regije imaju iste mogućnosti za razvoj i pristup financiranju“ (Horizon) u slučaju humanističkih disciplina ipak ne uvažava različiti povijesni kontekst u kojem su se iste razvijale. Tako u području povijesti umjetnosti i danas svjedočimo razlici između tzv. „malih“ i „velikih“ naroda / nacija / povijesti kao i neadekvatnom vrednovanju periferije u odnosu na centar. Posljedice ove situacije mogu se direktno prepoznati na više razina, od „konkurentnosti“ lokalnih istraživača na europskoj znanstvenoj karti i pristupa europskim fondovima i znanstvenim stipendijama pa sve do turističke privlačnosti određenog područja.

Stoga će prva panel-diskusija otvoriti pitanje geografije umjetnosti u najširem mogućem smislu, obuhvativši dva aspekta. Prvi se odnosi na situaciju u kojoj se nalazi hrvatska povijest umjetnosti – od potrebe za provođenjem temeljnih istraživanja do pitanja pozicioniranja lokalnih tema i fenomena na europskoj karti te potrebe za artikuliranjem nove paradigme pisanja europske povijesti umjetnosti. Mogu li (i na koji način) povjesničari umjetnosti iz zemalja s europskog ruba utjecati na kanone i u kojoj ih mjeri trebaju problematizirati? Povezano s time, drugim aspektom diskusije želi se adresirati pitanje kriterija „izvrsnosti“ kada govorimo o povijesti umjetnosti (i humanističkim disciplinama općenito) u Hrvatskoj. Naime, imajući u vidu navedeno, koliko je realno očekivati od znanstvenika da svoj rad plasiraju na međunarodnoj znanstvenoj sceni te u kojim je situacijama to moguće i nužno. Koje su pozitivne strane umrežavanja i razvijanja međunarodnih projekata i suradnji, pogotovo u smislu podizanja kvalitete uvjeta istraživanja (financiranje, literatura, međunarodna diskusija)?

Druga panel-diskusija tiče se pitanja jezika i znanstveno-stručne terminologije. Ovoj će se temi pristupiti imajući u vidu dvije pozicije – onu koja se odnosi na probleme s kojima se istraživači susreću prilikom istraživanja, a tiče se izgradnje terminologije na materinjem jeziku i na nacionalnoj razini, te onu koja se tiče pitanja prevođenja i objavljivanja stručnih i znanstvenih radova na drugim europskim jezicima, prije svega na engleskom.

Vezano uz prvu poziciju posebno valja naglasiti potrebu da rad u okviru temeljnih istraživanja osim što obuhvaća uvođenje termina i njihovo opisivanje, uključuje i razvoj tezaurusa koji će voditi u stvaranje paneuropskog rječnika povijesti umjetnosti i arhitekture. Ovo podrazumijeva suradnju prije svega s jezikoslovcima, ali i drugim stručnjacima iz polja humanističkih znanosti.

Druga pozicija referira se na činjenicu da je engleski jezik postao de facto lingua franca humanističkih disciplina, što na istraživače koji pripadaju tzv. malim jezičnim skupinama rezultira pritiskom da moraju objavljivati na engleskom jeziku ukoliko žele napredovati u karijeri. Pritom nailazimo na niz pitanja koja se odnose na mogućnosti, potrebe, kvalitetu i doseg prijevoda (pogotovo kada govorimo o lokalno važnim temama i fenomenima), kao i različite pozicije monolingvalnih i multilingvalnih kolega i njihove „konkurentnosti“ na „znanstvenom tržištu“.

Panel 1 (10:00 – 12:30)

Poveznica za praćenje panela uživo:
https://youtu.be/v9-ZjCSi-jU

Moderatorica:
Lana Lovrenčić, Institut za povijest umjetnosti

Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
Ivana Mance, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
Ana Marinković, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Petar Prelog, Institut za povijest umjetnosti u Zagreb

Panel 2 (14:00 – 16:30)

Poveznica za praćenje panela uživo:
https://youtu.be/LOy4Xsz3nr4

Moderatorica:
Lana Lovrenčić, Institut za povijest umjetnosti

Siniša Runjaić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ana Šverko, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
Tanja Trška, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Danko Zelić, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu

Organizacijski odbor

Martina Bobinac, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Lana Lovrenčić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Iva Vidović, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

-
Panel-diskusije se održavaju u hibridnom obliku, uživo i online. Za praćenje panel-diskusije uživo, molimo Vas da pošaljete e-mail s imenom i prezimenom do ponedjeljka, 11. travnja 2022. godine na adresu llovrenc@ipu.hr. Broj osoba koje skup prate uživo ograničen je na 20, a održava se u prostoru Instituta za povijest umjetnosti u dvorani A235. Panel-diskusije moći će se pratiti i u izravnom prijenosu na YouTube kanalu Instituta za povijest umjetnosti te putem stranica Konferencije o budućnosti Europe.

-
Susret se održava u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu kao popratno događanje u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

-
Kontakt: Lana Lovrenčić