The Cycle – upravljanje fotografskom baštinom

U okviru međunarodnog projekta The Cycle – European training in photographic legacy management u Zagrebu je od listopada 2021. do veljače 2022. godine održan program modularne edukacije za stjecanje kompetencija i vještina u radu s fotografskim zbirkama i arhivima. Program je osmišljen u suradnji sa stručnjacima iz fotografske škole Spéos i agencije Magnum, koji su tijekom 2021. godine provodili sličan pilot-program edukacije s kandidatima u Parizu.

Cilj projekta, koji se uz podršku Kreativne Europe provodi do kraja 2022. godine u suradnji pet partnera, jest preispitati održive obrazovno-istraživačke programe te osmisliti nove modele zaštite i upravljanja fotografskim zbirkama i ostavštinama.

Program edukacije ima za cilj upoznati mlade stručnjake s kompleksnom problematikom rada s privatnim i javnim fotografskim zbirkama i arhivima, te ih s raznolikih aspekata uputiti na znanja, kompetencije i vještine koje su potrebne za samostalan rad u različitim situacijama i kontekstima.

Polaznici

Polaznici programa u Zagrebu bili su mladi stručnjaci i apsolventi sveučilišnih studija: Magdalena Blažić (povijest, informacijske znanosti, arhivistika), Hanna Davidović (povijest umjetnosti, anglistika), Petra Galović (povijest umjetnosti, komparativna književnost), Lucija Habuš (povijest umjetnosti, bohemistika), Ivan Huljev (arheologija, povijest), Filip Kartelo (sociologija, informacijske znanosti), Ana Lucić-Telišman (povijest umjetnosti, muzeologija, etnologija i kulturna antropologija).

Polaznici su edukaciji pristupili temeljem prijave na javni poziv u srpnju 2021. te su im po zaključenju programa dodijeljene potvrde o sudjelovanju i preporuke s istaknutim stečenim kompetencijama i vještinama.

Radionice

U teorijsko-diskurzivnom dijelu edukacije, u organizaciji Ureda za fotografiju, održano je nekoliko radionica, predavanja i susreta: radionica o povijesnim fotografskim tehnikama dr. sc. Hrvoja Gržine, panel diskusija s vlasnicima privatnih kolekcija (sudionici: Neven Budak, Darko Šimičić, Antun Maračić, Bojana Švetrasek), predavanje Lane Lovrenčić o stručnom i znanstvenom radu s privatnim arhivom Petra Dabca te predavanje dr. sc. Sandre Križić Roban „Nemoguća povijest fotografije“ kao i sedmodnevna radionica o pisanju projekata i razvoju publike (moderatorice: Antonija Letinić i Marija Krnić).

Tematski moduli

Intenzivni hands-on trening u trajanju od 12 tjedana (voditeljica: Irena Šimić) odvijao se uživo u Institutu za povijest umjetnosti, a organiziran je kroz tematske module pod vodstvom stručnjaka iz različitih polja.

Obrazovne module vodili su: Modul I „Kontekst, provenijencija, biografija, identifikacija“ vodio je dr. Hrvoje Gržina, viši arhivist iz Hrvatskog državnog arhiva i Središnjeg fotolaboratorija. Modul II „Upravljanje informacijama, standardi i prakse“ vodio je dr. Goran Zlodi s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta. Modul III „Digitalizacija i digitalni arhivi – koncepti, strategije i prakse“ vodio je Sandro Đukić, fotograf i umjetnik čija je praksa usko povezana s temama arhivskog upravljanja. Modul IV „Čuvanje, zaštita, konzervacija fotografija“ vodila je Martina Bagatin, viša konzervatorica papira i fotografije pri Hrvatskog državnom arhivu.

Program treninga osmišljen je kao integrirani model primjenjiv u radu s pojedinačnim fotografskim opusima, institucionalnim ili privatnim zbirkama, fotoarhivima i fotografskim ostavštinama. Model obuhvaća različite aspekte pristupa problematici rada s fotografskom baštinom: proučavanje i poznavanje fizičkog stanja fotografskih predmeta, istraživanje konteksta, provenijencije i biografije, postupci identifikacije i katalogizacije predmeta, metode preventivne zaštite i dugotrajne pohrane, metodologija istraživanja i valorizacije, metode digitalizacije, modeli izgradnje digitalnih arhiva te scenariji javne dostupnosti, prezentacije i razvoja projektnih aktivnosti.

Formati rada

Predmet treninga bile su odabrane fotografske zbirke pohranjene u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, s fokusom na nesistematizirani dio Fotoarhiva Nenada Gattina te kartotečnu zbirku s fotografskim otiscima, koja je sastavni dio Fototeke Instituta.

Program treninga odvijao se kroz nekoliko različitih obrazovnih i diskurzivnih formata: predavanje, razgovor, praktični samostalni rad, radionica, studijski posjet, čitanje i fokus grupa, sudjelovanje na konferenciji, izrada prezentacije i pisanog izvješća.

Sve aktivnosti provođene su u interdisciplinarnim timovima, a planirane zavisno o organskoj strukturi zbirke te kompetencijama, vještinama, interesima i predznanju polaznika. Tijekom rada potican je peer-learning, posebno u izvedbi kraćih tematskih radionica. Samostalni rad izvan zbirke sastojao se od čitanja, istraživanja određene teme i pripreme izlaganja po završetku svakog modula.

Praktičan hands-on pristup u okviru mentorskog programa omogućio je polaznicima da primjene znanja stečena na radionicama i steknu bolji uvid u temu, uz stalnu prisutnost i podršku vanjskih suradnika.

Studijski posjeti i konferencije

S ciljem upoznavanja primjera dobrih praksi posjetili smo Hrvatski državni arhiv (spremišta fotografija, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju te dobili uvid u fond AGEFOTO), Arhiv Tošo Dabac te Arhiv Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter pri Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Iznimno vrijedan doprinos bilo je sudjelovanje na trodnevnoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Bringing down the Archive Fever održanoj u sklopu istoga projekta u listopadu 2021. godine koja je okupila preko 30 iznimnim predavača iz Europe i SAD-a. Značajan segment edukacije posvećen autorsko-pravnim okvirima realiziran je pak sudjelovanjem na MAKK-u, dvodnevnoj Međunarodnoj autorskoj i kreativnoj konferenciji, koja je u fokusu imala nedavno usvojene nove direktive nacionalnog zakonodavstva o autorskom i srodnim pravima.

Mreža stručnjaka

Imajući u vidu važnost šire mreže stručnjaka koji svojim iskustvom i interesima mogu osnažiti ovakve edukacijske formate, posebno vrijedan diskurzivni format bili su tzv. crit talks, fokusirani razgovori održani nakon svakog tematskog modula, sa ciljem predstavljanja savladanih tema i primjera stručnjacima iz raznih područja. U spomenutim susretima sudjelovali su gostujući kritičari: Tonko Barčot (arhivist, Državni arhiv u Dubrovniku, Sabirni arhivski centar za Korčulu i Lastovo), dr. sc. Tamara Štefanac (viša arhivistica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica), prof. dr. sc. Sanja Cvetnić (redovna profesorica, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ana Marija Habjan (urednica, redateljica i scenaristica, Hrvatska radio televizija), Marko Tadić (umjetnik i docent pri Akademiji likovnih umjetnosti), Boris Dundović (arhitekt konzervator s Instituta za povijest umjetnosti).

Rezultati

Polaznici treninga zaključno su pripremili pisana izvješća i predložili plan upravljanja za zbirke koje su im tijekom programa dodijeljene za rad.

Nastavno na primjere dobre prakse i iskustva rada tijekom pilot-programa edukacije u suradnji s drugim partnerima na projektu The Cycle planira se izrada priručnika o modelima skrbi, zaštite i upravljanja fotografskim zbirkama i ostavštinama, s ciljem šire diseminacije iskustava i znanja.

Daljnje aktivnosti planirane u okviru projekta The Cycle pratite na službenim stranicama projekta.

#thecycle #plmeu #photography #photoarchive #photographic heritage #photographic legacies #raising awareness #preservation #valorisation #network #competencies #skills #training #workshop

-
Kontakti:
Sandra Križić Roban
Irena Šimić