Zbornik IV. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 24.‒26. studenoga 2016.)

Urednice
Ivana Mance
Martina Petrinović
Tanja Trška

Recenzenti
Frano Dulibić
Libuše Jirsak
Andrej Žmegač

Lektura
Aleksandra Vagner

Korektura
Đurđa Kovačić

Dizajn i priprema
Ana Pavičić

Tisak
Kerschoffset

Naklada
150

Izdavači
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Institut za povijest umjetnosti
Zagreb, prosinac 2019.

Materijalni opis
302 str.; ilustr.; 28 cm

ISBN (DPUH) 978-953-6089-52-9
ISBN (IPU) 978-953-7875-72-5

-
Detaljne informacije o temi i programu kongresa potražite ovdje.

-
Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti: Institucije povijesti umjetnosti, koji je održan u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 24. do 26. studenoga 2016. godine, okuplja recentna istraživanja povijesti umjetnosti u različitim poljima struke od zaštite spomenika, obrazovanja, muzeologije, temeljnih istraživanja do povijesti struke.

Zbornik donosi priloge 46 izlagača te sudionika panel rasprave: Josipa Alviž, Dubravka Botica, Doroti Brajnov Botić, Martina Bratić, Marina Bregovac Pisk, Sonja Briski Uzelac, Sandi Bulimbašić, Fani Celio Cega, Iva Ceraj, Sanja Cvetnić, Damir Demonja, Andreja Der-Hazarijan Vukić, Žarko Domljan, Barbara Gaj, Vladimir Peter Goss, Miljenko Jurković, Branka Katušin-Ražem, Irena Kraševac, Nataša Lah, Marina Lambaša, Igor Loinjak, Zvonko Maković, Slavica Marković, Tonko Maroević, Žana Matulić Bilač, Branko Metzger-Šober, Dino Milinović, Jasminka Najcer Sabljak, Jasmina Nestić, Iva Pasini Tržec, Anđelko Pedišić, Milan Pelc, Petar Prelog, Danka Radić, Ivanka Reberski, Lana Skender, Ana Šeparović, Andreja Šimičić, Antonija Škrtić, Antonia Tomić, Tanja Trška, Duško Violić, Joško Zaninović, Daniel Zec, Sanja Žaja Vrbica, Maja Žvorc.

-
Svi tekstovi dostupni su u otvorenom pristupu u digitalnom repozitoriju Instituta za povijest umjetnosti.

-
Zbornik je objavljen uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

-
SADRŽAJ

Uvodni govori na 4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti

11–14
Zvonko Maković
Mjesta umjetnosti

15–18
Milan Pelc
Institucije – politike – ideologije

Muzeji, galerije i stvaranje kanona

21–25
Slavica Marković
Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: formiranje i profiliranje specijalističke muzejsko-galerijske institucije

27–33
Marina Bregovac Pisk
Zbirka portreta Hrvatskoga povijesnog muzeja – nastanak i proučavanje

35–41
Branko Metzger-Šober
Pokušaj osnivanja Galerije moderne umjetnosti u Rijeci u periodu od 1932. do 1943. godine

43–50
Daniel Zec
Bilješka o osječkoj galeriji: od Galerije slika do Muzeja likovnih umjetnosti

51–63
Jasminka Najcer Sabljak
Valpovačka zbirka Rudolfa i Julije Normann-Ehrenfels

65–71
Antonija Škrtić
Osnutak i djelovanje Galerije slika grada Karlovca i djelovanje Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac

73–79
Maja Žvorc
Muzej Međimurja Čakovec i obitelj Zrinski: problemi i izazovi prezentacije raznesene materijalne baštine

81–90
Andreja Der-Hazarijan Vukić
Arhiv za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: 1937.–2016.

91–95
Martina Bratić
Feminističke kustoske prakse: od pojedinačnoga angažmana do ženskog muzeja

Pisanje povijesti umjetnosti

97–100
Vladimir Peter Goss
Putnik Pauzanija

101–105
Dino Milinović
Pitanje stila i problemi periodizacije: nedovršeni posao povjesničara umjetnosti (2. dio)

107–111
Sanja Cvetnić
Knezovi krčki Frankapani kao „začinjavci”: Njemačko-rimski brevijar (1518.) Krste I. Frankapana

113–116
Tanja Trška
U sjeni Carpaccia: Scuola di San Giorgio degli Schiavoni u ranoj povijesnoumjetničkoj literaturi

117–122
Dubravka Botica
Povijest istraživanja umjetnosti baroka u 20. stoljeću

123–130
Iva Pasini Tržec
„Slike prema slikama” u zbirci sjevernoeuropskog slikarstva Strossmayerove galerije

131–136
Petar Prelog
Pledoaje za perifernu strukturu – središte i periferija u tumačenjima Božidara Gagre

Medijski život povijesti umjetnosti, institucija likovne kritike i zakoni intelektualnog tržišta

137–141
Nataša Lah
Promjena disciplinarnog okvira likovne kritike. Od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas

143–150
Igor Loinjak
Institucija likovne kritike danas

Metodologija: od stilskog identiteta do društvenog znaka

151–161
Fani Celio Cega
Prepoznavanje novovjekovne svakodnevice temeljem lapida koji se čuvaju u Muzeju grada Trogira

163–166
Marina Lambaša
Metodologija povijesti umjetnosti kroz prizmu stalnog postava Muzeja grada Šibenika

167–171
Andreja Šimičić
Prikupljanje građe i oblikovanje muzejskih zbirki kao doprinos razumijevanju razvoja povijesti umjetnosti i poznavanju kulturne baštine – primjer Muzeja Slavonije

173–179
Sonja Briski Uzelac
Porijeklo teorije umjetnosti u kritici disciplinarne institucije povijesti umjetnosti

181–186
Lana Skender
Suživot vizualne kulture i povijesti umjetnosti: vizualna kultura kao međupredmetna tema

Zaštita spomenika i konzervacija

187–195
Antonia Tomić, Joško Zaninović
Od Gradine do grada – stalni postav u nastajanju/muzealizacija kulturne povijesti

197–204
Branka Katušin-Ražem, Anđelko Pedišić
Konzerviranje zračenjem u spašavanju ratom ugroženih kulturnih dobara – primjer ratne evakuacije i zaštite inventara crkve sv. Ladislava u Pokupskom

205–214
Danka Radić
Novi zahvati gradnje u povijesnoj jezgri i okolici Trogira

215–224
Žana Matulić Bilač
Prostor splitske katedrale – inkubator konzervatorskih traganja

225–232
Iva Ceraj
Od muzejske zbirke do provedbe zaštite in situ – proces uspostave dizajnerske baštine zagrebačke moderne

Povijest umjetnosti u obrazovnim sustavima

233–237
Josipa Alviž, Jasmina Nestić
Učenje i poučavanje Likovne umjetnosti u srednjoškolskome odgoju i obrazovanju – kritički osvrt i mogućnosti reforme

239–247
Barbara Gaj, Doroti Brajnov Botić. Duško Violić
Zastupljenost vizualnih komunikacija u nastavnom procesu predmeta Likovna umjetnost na primjeru splitskih gimnazija

Povijest umjetnosti i društvena inicijativa

249–257
Sandi Bulimbašić
Društvo hrvatskih umjetnika Medulić – artikulacija programa

259–265
Sanja Žaja Vrbica
Likovni život u Dubrovniku između 1850. i 1945. godine

267–276
Irena Kraševac
„Plavšić smijenio Kršnjavija” – Hrvatsko društvo umjetnosti na prijelomnici 1918./1919. godine

277–281
Ana Šeparović
Mehanizmi kontrole i usmjeravanja likovne produkcije: ULUH u kontekstu socrealizma

283–292
Damir Demonja
Povijest umjetnosti u strateškim dokumentima razvoja turizma u Hrvatskoj: Lokalni Akcijski Plan za integrirani i održivi turizam grada Dubrovnika kao primjer dobre prakse

Panel

295
Milan Pelc, Žarko Domljan, Miljenko Jurković, Tonko Maroević, Ivanka Reberski
(Ne)ostvareno
Strateški istraživački i nakladnički projekti hrvatske povijesti umjetnosti: sinteza – umjetnička topografija – korpusi – monografije

-
Svi tekstovi objavljeni u zborniku dostupni su u otvorenom pristupu u digitalnom repozitoriju Instituta za povijest umjetnosti.