O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture
Autor
Philippe Boudon
Urednica
Sandra Križić-Roban
Recenzenti
Željka Čorak, Dražen Juračić
Prevoditeljica
Milena Bekić Milinović
Stručna redaktura prijevoda
Nada Vrkljan-Križić
Lektorica
Anita Peti-Stantić
Grafičko oblikovanje
Igor Kuduz – pinhead_ured
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.
Materijalni opis
159 str.; ilustr. c/b; 24 cm; bibliografija
ISBN: 953-6106-60-4
-
Philippe Boudon (1941.), arhitekt i teoretičar arhitekture, od 1984. godine predavač teorije i prakse arhitektonske koncepcije na Ecole Nationale Supérieure d'Architecture de Paris La Villette, osnivač i ravnatelj LAREA (Laboratorija za arhitekturologiju i epistemološka istraživanja arhitekture) začetnik je znanstvene discipline nazvane arhitekturologija, koje je cilj razumijevanje arhitekture sa stanovišta mjerila i proporcije. Pitanje što ga je postavio na samom početku svojih istraživanja, započetih ranih 70-ih godina, glasi: «Kako arhitekt određuje mjerilo prostora?» Odgovor koji slijedi rezultat je nekoliko desetljeća dugog istraživanja, dijelovi kojega su sabrani u ponovljenom izdanju knjige O arhitektonskom prostoru. Esej o epistemologiji arhitekture koju donosimo u hrvatskom prijevodu.
Kao gostujući profesor, Philippe Boudon predavao je na Sveučilištu u Gentu, na Sveučilištu Harvard i Architectural Association u Londonu. Za svoja istraživanja i objavljene radove nagrađen je 1986. godine s Grand Prix de la Critique Architecturale. Jedan je od osnivača časopisa Architecture-Mouvement-Continuité (AMC, izlazi od 1967.). Objavio je brojne članke na temu arhitekturologije, epistemologije arhitekture, koncepata arhitektonskog prostora. Najpoznatije djelo mu je Pessac de Le Corbusier (Dunod, Pariz, [1969.] 1984.).
Sadržaj
7
Predgovor drugom izdanju
Epistemioške podjele i arhitekturološke nužnosti
36
Uvod
43
Poglavlje 1
Definicije arhitekata o arhitekturi
53
Poglavlje 2
„Stvarni“ prostor, prva epistemiološka prepreka arhitekturologije
73
Poglavlje 3
Funkcionalistička misao, druga epistemiološka prepreka arhitekturologije
81
Poglavlje 5
Dva promišljanja prostora: geometrija i arhitektura
95
Poglavlje 6
Mjerilo, temeljni koncept arhitekturologije
115
Zaključak
122
Pogovor
126
Napomene uz ilustracije objavljene u ovom izdanju
127
Ilustracije
156
Bibliografija