Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici
Glavni urednik
Milan Pelc
Izvršna urednica
Ivona Savić
Uredništvo
Vladimir P. Goss, Tonko Maroević, Milan Pelc, Petar Prelog
Autori
Tihomila Težak-Gregl, Nenad Cambi, Vladimir P. Goss, Dijana Vukičević-Samardžija, Anđelko Badurina, Andrej Žmegač, Milan Pelc, Katarina Horvat-Levaj, Mirjana Repanić-Braun, Vlasta Zajec, Radoslav Tomić, Zlatko Karač, Ratko Vučetić, Jagoda Marković, Marija Stagličić, Darja Radović Mahečić, Irena Kraševac, Željka Čorak, Tonko Maroević, Ivanka Reberski, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Sandra Križić-Roban i Feđa Vukić.
Recenzenti
Sanja Cvetnić, Marina Vicelja
Lektor
Mirko Peti
Korektor
Saša Kovačević
Grafičko oblikovanje
Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb
Izdavači
Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2010.
Materijalni opis
765 str.; ilustr.; 30 cm
ISBN: 978-953-6106-79-0
Ovdje (pdf, 12 MB) možete preuzeti dijelove knjige koji obuhvaćaju kataloške opise ključnih djela hrvatske povijesti umjetnosti. Segment knjige uključuje i predgovor, sadržaj, popis literature te popis autora i vlasnika objavljenih reprodukcija.
-
Zajedničkim naporom Instituta za povijest umjetnosti i izdavačke kuće Školska knjiga u Zagrebu, objavljeno je kapitalno djelo iz područja povijesti umjetnosti kakvo do sada još nije postojalo. Knjiga Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici pionirski je poduhvat istaknutih stručnjaka koji su napisali prvi stručno-znanstveni pregled povijesti hrvatske umjetnosti od prapovijesti do današnjih dana. Knjiga obuhvaća 770 stranica i 870 ilustracija – fotografija, nacrta i drugoga iznimno bogatog slikovnog materijala. Posebno je izdvojeno 135 ključnih djela: arhitektonskih ostvarenja, dizajnerskih rješenja, slika, skulptura, arheoloških nalaza i primjeraka umjetničkog obrta, čime je stvoren svojevrsni antologijski pregled remek-djela hrvatske umjetnosti.
Dvije i pol tisuće godina povijesti, kojima prethodi jednako toliko dugo (ali znatno slabije dokumentirano) razdoblje pretpovijesti na hrvatskim prostorima, protječe u knjizi kroz zgusnuti kulturno-povijesni slijed, omeđen Vučedolskom golubicom s jedne i dizajnerskim ostvarenjima Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Borisa Ljubičića s druge strane. U knjizi su osim najvažnijih stilskih razdoblja obuhvaćeni i fenomeni koji pripadaju specifičnim područjima stvaralaštva, poput urbanizma, utvrda, tursko-islamske arhitekture i umjetnosti, iluminiranih rukopisa – pa sve do međunarodnoga pokreta Novih tendencija i suvremenoga dizajna. Zbog cjelovitosti i kontinuiteta pregleda, uvršteni su i neki spomenici koji se danas nalaze u susjednim državama, nastali u doba kad je politička karta ovoga prostora izgledala sasvim drugačije. Uvršteni su i umjetnici koji su djelovali izvan Hrvatske, poput Julija Klovića i Federika Benkovića, posljednjega u nizu velikih umjetnika Schiavona koji je imao zapaženu međunarodnu karijeru. Gotovo jedna trećina knjige posvećena je pak 20. stoljeću. Time je po prvi put to izvanredno važno i polivalentno razdoblje najnovije hrvatske umjetnosti dobilo svoj sažeti pregled i svojevrsnu osobnu iskaznicu.
Knjiga u cjelini svjedoči o bogatstvu i raznolikosti hrvatske umjetničke baštine koja je nastala na prostoru stalne razmjene kulturnih utjecaja, pretežito mediteranskih i srednjoeuropskih, ali i orijentalnih, odnosno istočno i zapadnoeuropskih. Taj prostor, sagledan kao duhovna kategorija, u nekim je razdobljima povijesti više primao, a u drugima više davao, odnosno stvarao iz vlastitih unutrašnjih mogućnosti.
Kao prvi pregled te vrste u Hrvatskoj, knjiga je zamišljena i kao temeljni izvor informacija o povijesti hrvatske umjetnosti i kao poticaj za njezino daljnje proučavanje. Ona ukazuje na presudnu ulogu umjetničke baštine u kontinuiranom njegovanju hrvatskoga kulturnog identiteta u njegovim uzajamnostima s europskim kulturnim okruženjem.
U nastojanju šire popularizacije ovog opsežnog povijesno-umjetničkog izdanja izdvojili smo segmente knjige (pdf, 12 MB), koji obuhvaćaju ranije spomenuta ključna djela, kao i predgovor, sadržaj, popis odabrane literature uz pojedina poglavlja te popis autora i vlasnika reprodukcija.
Sadržaj
13
Tihomila Težak-Gregl
Prapovijest
31
Nenad Cambi
Antika i rano kršćanstvo
67
Vladimir Goss
Predromanika i romanika
119
Dijana Vukičević-Samaržija
Gotika
161
Anđelko Badurina
Iluminirani rukopisi
175
Andrej Žmegač
Utvrde od srednjega vijeka do 19. stoljeća
197
Milan Pelc
Renesansa
249
Katarina Horvat-Levaj
Barokna arhitektura
289
Mirjana Repanić-Braun
Barokno slikarstvo u sjevernoj Hrvatskoj
321
Vlasta Zajec
Oltari i skulptura 17. i 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj
343
Radoslav Tomić
Barokna skulptura u jadranskoj Hrvatskoj
371
Radoslav Tomić
Barokno slikarstvo u jadranskoj Hrvatskoj
395
Zlatko Karač
Tursko-islamska arhitektura i umjetnost
417
Ratko Vučetić
Gradovi kontinentalne Hrvatske do 19. stoljeća
433
Jagoda Marković
Gradovi jadranske Hrvatske u 19. stoljeću
445
Marija Stagličić
Arhitektura 19. stoljeća u jadranskoj Hrvatskoj
463
Darja Radović Mahečić
Arhitektura i urbanizam 19. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj
485
Irena Kraševac
Likovne umjetnosti i umjetnički obrt u 19. stoljeću
511
Željka Čorak
Arhitektura 20. stoljeća
566
Tonko Maroević
Kiparstvo 20. stoljeća
592
Tonko Maroević
Slikarstvo pred izazovima novoga stoljeća
596
Ivanka Reberski
Secesija i Hrvatski salon 1898.
602
Ivanka Reberski
Simbolizam druge secesije i društvo Medulić
606
Petar Prelog
Slikarstvo Minhenskoga kruga
614
Petar Prelog
Proljetni salon
622
Petar Prelog
Umjetnički krug oko časopisa Zenit
625
Ivanka Reberski
Realizmi dvadesetih godina
632
Ivanka Reberski
Kritički realizam i grupa Zemlja
638
Ivanka Reberski
Grupa Trojice i „naš likovni izraz“
641
Ivanka Reberski
Koloristički intimizam, ekspresionizam boje, nadrealizam
646
Tonko Maroević
Slikarstvo i grafika druge polovice 20. stoljeća
667
Ljiljana Kolešnik
EXAT '51
672
Ljiljana Kolešnik
„Radikalni“ enformel
676
Ljiljana Kolešnik
Gorgona
681
Ljiljana Kolešnik
Nove tendencije
686
Ljiljana Kolešnik
Konceptualna umjetnost
694
Sandra Križić-Roban
Složene strukture suvremene umjetničke prakse od 80-ih godina do danas
711
Feđa Vukić
Dizajn kao disciplina i kao kulturalni fenomen u Hrvatskoj