Prelogova baština danas
Urednica
Katarina Horvat-Levaj
Recenzenti
Ratko Vučetić, Danko Zelić
Grafičko oblikovanje
Mario Aničić i Jele Dominis, Grafički ured, Zagreb Asocijacija interpretacija, Vukomerić
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2013.
Materijalni opis
337 str.; ilustr. c/b
ISBN: 978-953-6106-98-1
Ovdje možete preuzeti impresum, sadrzaj, predgovor (pdf, 635 KB).
Program skupa održanog 2009. godine u Dubrovniku možete preuzeti ovdje.
-
Zbornik radova znanstvenog skupa Prelogova baština danas, održanog u Dubrovniku u studenom 2009. godine, hommage je cjelokupnom radu Milana Preloga (1919.–1988.), koji je svojom znanstvenom erudicijom, predavačkom karizmom i društvenom angažiranošću okupio široki krug suradnika, od svojih kolega povjesničara umjetnosti, preko arhitekata do konzervatora i sociologa. Iako je Prelogovo naslijeđe aktualno u povijesti umjetnosti i danas, među mlađim naraštajima znanstvenika, posredno upoznatima s djelom Milana Preloga, sudionike ovoga skupa povezuje privilegij da su tijekom dužeg razdoblja, između sedmog i devetog desetljeća 20. stoljeća, bili izravni Prelogovi suradnici, sljedbenici i učenici. Ponajprije je riječ o generacijama studenata, kako onih s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je Milan Prelog vodio Katedru za srednji vijek, tako i s Arhitektonskog fakulteta, gdje je držao predavanja iz urbanističkih tema. Uz to, Prelogova primjena znanstvenih rezultata u praksi kroz predanost spašavanju „baštine bez baštinika“ privukla je među njegove suradnike i konzervatore. No više od svih, Milan Prelog zadužio je i obilježio istraživače Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, institucije kojoj je bio ne samo suosnivačem nego i kreatorom njezine znanstvene politike. Riječ je, dakako, o orijentaciji prema „gradu kao umjetničkom djelu“ (naslov znamenite Prelogove studije, ali i često citirana sintagma), te o prebacivanju težišta s pojedinačnih spomenika arhitekture na prostorni razvoj naselja, gradova i regija, ideje koja je uz sve promjene tijekom pet desetljeća postojanja dala Institutu prepoznatljivu notu. U tom kontekstu, Dubrovnik, kao paradigma srednjovjekovnog urbanizma na tlu Hrvatske, postao je jedna od glavnih preokupacija i Milana Preloga i Instituta za povijest umjetnosti. Svojom zahtjevnošću ta je tema nametnula Institutu ne samo ekipiranje vrsnim povjesničarima umjetnosti nego je upravo Prelogovom zaslugom potakla razvoj arhitektonskog odjela po kojem je Institut i danas jedinstven u širim razmjerima. Činjenica pak da je istraživanje Dubrovnika u punom jeku zadesio potres 1979. godine, primorala je istraživače Instituta da, poput svojeg Profesora, prihvate odgovornost sudjelovanja u konzervatorskim zadatcima. Stoga je i logično da su znanstveni skup u čast devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga djelatnici Instituta organizirali upravo u Dubrovniku, uz široku podršku lokalnih stručnih snaga, evociravši istodobnom izložbom Istraživanja Instituta za povijest umjetnosti na dubrovačkom području od 1962. do 1988. blistave trenutke iz prošlosti Preloga i njegova Instituta, te predavši Zbornikom Prelogovu baštinu mlađim generacijama za uzor, inspiraciju i nadogradnju.
Katarina Horvat-Levaj
Sadržaj
6
Katarina Horvat-Levaj
Predgovor
8
Snješka Knežević
Prelogovi baštinici
16
Igor Fisković
Milan Prelog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
28
Žarko Domljan
U potrazi za cjelinom Milan Prelog kao enciklopedist i sintetičar
34
Nada Grujić
Djelovanje Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba na dubrovačkom području od 1962. do 1988. godine
56
Maja Nodari
Brisanje urbanog identiteta Dubrovnika i integralna zaštita baštine
90
Bruno Šišić
Pogled na povijesno vrtno predgrađe Dubrovnika do pada Republike (1808. godine)
108
Patricija Veramenta
Udruge građana za očuvanje baštine Dubrovnika
114
Ivo Babić
Povijesne jezgre dalmatinskih gradova i njihova sudbina
130
Tonko Maroević
Grad između projekta i sudbine Estetska dimenzija urbanizma u razmatranjima Milana Preloga
136
Ivan Prtenjak
Međuprostori profesora Preloga
144
Željka Čorak
Alba u suton
150
Jagoda Marković
Prelogova baština danas O Karamanu i Prelogu kao stupovima struke
156
Slavko Dakić
Prelogovo shvaćanje povijesne sredine
166
Vladimir Peter Goss
Prelogova baština i kulturni pejzaž
172
Ognjen Čaldarović
Urbana sociologija, urbano planiranje i grad: Milan Prelog i rane sociološke urbane studije
182
Mladen Škreblin
Milan Urbanist Prelog
190
Tomislav Marasović
Tragom Prelogove definicije pasivne i aktivne negacije antike u ranosrednjovjekovnoj umjetnosti
206
Miljenko Jurković
Između antike i romanike – pedeset godina poslije
224
Željko Rapanić
Ivan, biskup splitski, Donat, biskup zadarski i njihovo ravensko ishodište
250
Vladimir Bedenko
Dubrovačka numeracija iz druge polovine 15. stoljeća
280
Katarina Horvat-Levaj
Tragom Prelogova čitanja iz dokumenata i čitanja iz kamena – primjeri iz Dubrovnika Freske u palači Luke Junija Sorkočevića i pročelje bratovštinske crkve Rozario
312
Alena Fazinić
Korčula i profesor Milan Prelog
322
Diana Vukičević-Samaržija
Milan Prelog i srednjovjekovlje sjeverne Hrvatske
328
Ivanka Reberski
Milan Prelog – promicatelj umjetničkih vrijednosti: od suvremenog stvaralaštva do umjetničke topografije Hrvatske