Institute of Art History

Journal Život umjetnosti

Život umjetnosti 92 (2013)

Issue No. 92 (2013)

ISSUE EDITORS: Leonida Kovač, Suzana Marjanić

EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

EDITORIAL BOARD: Sandra Križić Roban, Sanja Horvatinčić, Jelena Pašić, Irena Šimić

AUTHORS: Anamarija Batista, Petra Belc, Irena Borić, Goran Budanec, Branka Hlevnjak, Darko Jeftić, Silva Kalčić, Snježana Kauzlarić, Leo Katunarić, Leonida Kovač, Szilvia Kovács, Carina Lesky, Suzana Marjanić, Laura Potrović, Eugenio Viola, Jasna Žmak

DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio

–
Broj razmatra rubnost umjetničkih praksi koja implicira danas već iznošenu tvrdnju da je umjetnost nepodložna definiciji, odnosno da je klasifikacija određenog čina ili činjenice kao umjetničke moguća jedino uz pomoć institucionalnog okvira. I ovaj je časopis jedna od čestica toga autoritarnog okvira koji, paradoksalno, egzistira unutar evidentne globalne krize institucija koja ne mimoilazi ni instituciju znanja.

Carolyn Christov-Bakargiev, ideatorica zadnje kasselske, trinaeste Documenta-e, obrazlažući svoju koncepciju u terminima plesne izvedbe, napominje da se kao konvencionalni termin riječ umjetnost upotrebljava za označavanje empirijskih i praktičnih oblika formacija spoznaje kroz činjenje i iskustvo estetičkih objekata koji su istodobno metafore, modeli i aktualna utjelovljenja načina na koji se percepcija elaborira u formu znanja i razumijevanja u specifičnom mjestu, vremenu i društvu. Međutim, terminom umjetnost ona označuje i identificiranje jezika istraživanja s objektom istraživanja, uključujući i identifikaciju politike s praksom (ili radije, prakse s politikom), te društvenih odnosa sa situacijama društvene interakcije. Razmatrati situacije društvene interakcije ujedno znači i stvarati situacije društvene interakcije, što nam svakodnevno pokazuju i različite djelatne prakse koje se, u nedostatku preciznijih odrednica, svode pod zajednički nazivnik umjetnosti. Posrijedi su oblici (umjetničkih) djelovanja koji fokusiraju rubove disciplinarnim i inim matricama razdvojenih zona, a moguće ih je sagledavati u kontekstu pojma performansa, odnosno performativnih praksi u kojima izvedba stvara događaj stvarnosti. Nije naodmet spomenuti da različite manifestacije performansa postaju gotovo dominantnim umjetničkim formatom tijekom zadnja tri desetljeća, u razdoblju kada je nakon epohalnog pada Berlinskog zida stvoren Novi Svjetski Poredak, i kada je sam pojam ljudskog postao podložan redefinicijama.

Leonida Kovač (iz uvodnika)

–
Kristine Stiles, slično kao i Paul Schimmel, odnosno i kao npr. Erika Fischer-Lichte zamjećuje da su 50-e i 60-e godine obilježene performativnim obratom, odnosno da umjetnici u Evropi, Japanu i SAD-u počinju koristiti vlastito tijelo kao materijal za vizualne umjetnosti, i navedeno K. Stiles kao i P. Schimmel promatraju kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju koju je nametnuo Holokaust kao i nuklearno doba. Tako su umjetnici ponudili tijelo kao formu i kao sadržaj estetike, i pritom su nastojali i angažirati promatrače direktnije u sâmu umjetnost. Na taj je način umjetnost performansa demonstrirala kontingenciju tijela. Djelomice se tu istina radilo i o nastavku izvedbene prakse rane avangarde (avangardnih pokreta), međutim dok je format/praksa performansa u avangardi bila marginalna aktivnost, kako nadalje zamjećuje Stiles, u drugoj polovici stoljeća postao je nezavisan medij vizualnih umjetnosti.

S obzirom na suvremeni neoliberalno-kapitalistički poredak može se dakako otvoriti pitanje kamo dakle vodi rubnost umjetnosti performansa, i nekako iz osobne perspektive čini mi se da se taj rub rubnosti danas očituje u izvedbi terorizma.

Suzana Marjanić (iz uvodnika)

4-15
Leonida Kovač i Suzana Marjanić
Rub/nost umjetničkih praksi
The Margin/ality of Art Practices

18-33
Leonida Kovač
Kentridgeov podtekst
Kentridge’s Subtext

34-41
Irena Borić
Performativnost politike u umjetničkom kontekstu
The Performativity of Politics in an Artistic Context

42-57
Leo Katunarić
Digitalizirana revolucija i umjetnost politike
Digitalized Revolution and the Art of Politics

58-75
Petra Belc
Tko je Sophie Calle? Izvođenje sebstva na granici fikcije i fakcije
Who Is Sophie Calle? Performing the Self on the Borderline between Fiction and Faction

76-93
Silva Kalčić
Flanerizam kao performativna metoda i motiv u suvremenoj umjetnosti
Flâneurism as a Performing Method and Motif in Contemporary Art

94-105
Anamarija Batista, Szilvia Kovács i Carina Lesky
Realnosti planiranja prostora: umjetnička praksa na razini tla
Planning Realities of Public Space: At Ground Level with Artistic Practice