Studies and surveys

Palača Drašković ili Narodni dom

Ana Šverko, Ivana Mance Cipek

Elaborat
Palača Drašković ili Narodni dom (Opatička ulica 18, Zagreb). Dodatni konzervatorsko-restauratorski elaborat s prijedlogom prezentacije slikanog sloja u interijeru i smjernicama za obradu pročelja

Autorice
dr. sc. Ana Šverko, d.i.a.
dr. sc. Ivana Mance Cipek, pov. umj.

Stručna suradnja
Ivana Haničar Buljan, d.i.a.

Fotografije
Paolo Mofardin
Mirta Krizman

Lektura
Rosanda Tometić

Voditeljica
Mirta Krizman, dipl. restauratorica-konzervatorica, kiparica

Suradnica
Dijana Fadljević Hulina, mag. konzerviranja i restauriranja umjetnina, slikarica

Oblikovanje
Franjo Kiš, ArTresor naklada

Naručitelj
ING4 Studio

Recenzenti
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Marijana Sironić, dipl. ing. arh.

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, lipanj 2022.

Nakladnička cjelina
Mrežna izdanja Instituta za povijest umjetnosti, Elaborati i konzervatorske studije

Materijalni opis
55 str.; ilustr.

ISBN 978-953-373-008-0

-
Elaborat možete preuzeti ovdje (pdf, 9 MB).

-
Palača Karla Draškovića, odnosno Palača Narodnog doma među najljepšim je palačama koje su tijekom 18. i 19. stoljeća niknule na potezu današnje Opatičke ulice, oblikujući je kao reprezentativnu rezidencijalnu gornjogradsku četvrt. Položaj parcela koje se nižu istočnim obodom Gradeca, na mjestu negdašnjega obrambenog ziđa, palačama je omogućio dvostranu orijentaciju – dok zapadnim pročeljima obrazuju frontu današnje Opatičke ulice, istočnom stranom nadvisuju današnju Radićevu ulicu, od koje ih dijeli pojas zelenih vrtova.

Palača Karla Draškovića sagrađena je na zemljištu koje je od sredine 17. stoljeća pripadalo samostanu klarisa. Kad je red temeljem uredbe o vjerskoj toleranciji ukinut, a samostan raspušten (1782.), veći dio samostanskoga arhitektonskog sklopa prenamjenjuje se za razne državne potrebe, dok se ostatak zemljišta, na kojemu se nalazila samostanska crkva Svetoga Trojstva i samostanski vrt, prepušta tržištu nekretnina.

Nakon višekratnih promjena vlasnika, 1835. građevinsku parcelu kupuje grof Karlo Drašković te ondje sebi tijekom druge polovice 1838. godine gradi palaču. Palača će u posjedu obitelji Drašković ostati, međutim, tek nekoliko godina; već 1846. otkupljuju je ilirci za potrebe smještanja svojih kulturnih institucija (Čitaonice, Narodnog muzeja, Gospodarskoga društva) te je nakon poduzete adaptacije svečano otvaraju 1848. godine kao Narodni dom.

-
Informacije o aktualnim primijenjenim istraživanjima, konzervatorskim elaboratima i podlogama ovdje.