Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke
Elaborat
Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke
Voditelj
Joško Belamarić
Autori
Joško Belamarić
Ana Šverko
Igor Belamarić (krajobrazni arhitekt)
Stručna suradnja
Matko Matija Marušić
Maja Nodari
Recenzenti
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
dr. sc. Marko Špikić
Fotodokumentacija ljetnikovaca
Matko Matija Marušić
Ivan Vigjen
Lektura
Mirko Sardelić
Oblikovanje
Damir Gamulin
Naručitelj
Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode
Nakladnička cjelina
Mrežna izdanja Instituta za povijest umjetnosti, Elaborati i konzervatorske studije
Materijalni opis
92 str.; ilustr.
ISBN 978-953-373-005-9
-
Elaborat možete preuzeti ovdje (pdf, 22 MB).
-
Prepoznavanje i zaštita vrijednosti kulturnog krajobraza nužni su za očuvanje i unaprjeđenje identiteta prostora. Što je autentični prostor visokog stupnja prirodnih ili ljudskim djelovanjem oblikovanih vrijednosti više nagrižen neadekvatnim intervencijama, to je kompliciranije izlučiti elemente koji su nužni za očuvanje cjeline, i teže prepoznati efikasne mjere zaštite. Rijeka Dubrovačka je primjer upravo takva prostora, čija zaštita i provođenje mjera zaštite zahtijeva – ali i zaslužuje – naročitu pažnju, i poziva na stručno utemeljeno zoniranje.
Zavod za zaštitu prirode Hrvatske u Zagrebu izdao je 19. prosinca 1964. rješenje br. 164/2 kojim je Rijeka dubrovačka proglašena rezervatom prirodnog predjela, a danas je zaštićena kao značajni krajobraz koji predstavlja morem potopljenu riječnu dolinu kojom teče rijeka Ombla i koji čine specifične biološke i ekološke osobitosti.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (»NN«, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) značajni krajobraz je »prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje«.
Značajni krajobraz Rijeka dubrovačka ujedno je i najveće je prigradsko naseljeno područje grada Dubrovnika. Obuhvaća dva gradska kotara: Komolac i Mokošicu. Čine je naseljena mjesta Čajkovići, Čajkovica, Knežica, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Komolac, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet. Zaštićeno područje prirode nalazi se pod znatnim pritiskom izgradnje.
-
Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovačke studija je koju je prema narudžbi Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije sastavio autorski tim Instituta za povijest umjetnosti u sastavu Joško Belamarić, Ana Šverko i Igor Belamarić. Riječ je o iznimno vrijednoj analizi prostora koja je strukturirana u tri poglavlja, baveći se opisom i stanjem zatečenog područja, identifikacijom i inventarizacijom pojedinačnih elemenata prirodne i kulturno-povijesne baštine te ciljevima i mjerama zaštite značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke.
Vrijednost djela očituje se u nekoliko segmenata: svijesti uprave o potrebi uspostave novih načela očuvanja i razvijanja toga područja, povjeravanju toga posla najpozvanijim stručnjacima naše zemlje da iz povijesnoumjetničke, arhitektonsko-urbanističke i krajobrazne perspektive sagledaju stanje, baštinu i perspektive te u danas gotovo izostavljenom fuzioniranju prirodnih i kulturnih vrijednosti u interpretaciji baštinjena prostora.
Autori su na logičan, analitički i sustavan način stvorili važan alat za današnje upravljanje tim, prema mnogim pokazateljima, ugroženim a neprocjenjivim prostorom. Podjednaku su važnost pružili sagledavanju poetike prostora, stapanju kulture i nature, pojedinačnom i cjelovitom, kreativnom i degradacijskom, povijesnom i aktualnom. Kada je riječ o povijesnoj dimenziji, autori se nisu zaustavili samo na tumačenju izravno vidljivih fenomena (od iznimnih kulturno-povijesnih, arhitektonskih dosega, kojima su se bavili putopisci, kartografi i fotografi od 19. stoljeća, kao i znameniti tumači ljetnikovaca i kultiviranih krajolika drugoga poraća), već su u obzir uzeli i prošlost percepcije i javnosti poznatog ili anonimnog tretiranja (bilo da je riječ o konzervatorskim uspjesima ili diskutabilnim razvojnim smjelostima).
Djelo prelazi granice naručiteljevih potreba. Ono prije svega jest važan alat u raznolikim postupanjima (od planiranja do provedbe planova) u tom dragocjenom području koji je nezanemarivi dio šire dubrovačke prostorne baštine, no podrazumijevani se čitatelj može pronaći i daleko izvan administrativnog ambijenta. Istraživači su sagledavali teren iz ptičje perspektive, ali i induktivno, tragom umjetničkih popisivača, kojima je dnevna zadaća morala uključivati i preciziranje toponima, kao i već desetljećima prisutne devastacijske momente. Nakon ovog bogato ilustriranog, vješto oblikovanog i dobro bibliografski zasnovanog djela, posao planerima i, nadajmo se, senzibiliziranim upraviteljima krajobraza bit će nemjerljivo lakši. Valoriziranje značajnog krajobraza, s prijedlogom proširenja zaštićena prostora, bio je nasušno potreban instrument pogleda u budućnost, ne samo u Rijeci dubrovačkoj, već i u Gradu, kao i na sve ugroženijim Elafitskim otocima.
Marko Špikić (iz recenzije)
-
Informacije o aktualnim primijenjenim istraživanjima, konzervatorskim elaboratima i podlogama ovdje.