Arhivi, donacije i ostavštine

Arhivi, donacije i ostavštine, odnosno zbirke arhivskog i registraturnog gradiva osobnih fondova, obuhvaćaju gradivo iz ostavština uglednih znanstvenika, povjesničara umjetnosti – istraživača, djelatnika i suradnika Instituta ili osoba čiji su osobni arhivi darovnim ugovorima predani Institutu:

  • Ostavština Anđelko Badurina
  • Donacija Đurđica Cvitanović
  • Arhiv Ana Deanović
  • Arhiv Žarko Domljan
  • Ostavština Miljenka Fischer
  • Arhiv Cvito Fisković
  • Arhiv Grgo Gamulin
  • Donacija Radovan Ivančević
  • Arhiv Ljubo Karaman
  • Donacija Olga Maruševski
  • Arhiv Milan Prelog
  • Arhiv Radoslav Putar
  • Ostavština Kosta Strajnić
  • Fotoarhiv Branko Balić
  • Fotoarhiv Nenad Gattin
  • Donacija Bela Auer
  • Arhiv Stjepan Planić

Gradivo svake zbirke razlikuje se po tipu (bibliotečno gradivo, rukopisi, koncepti i bilješke, korespondencije, fotografsko, planotečno, hemerotečno, arhivsko gradivo i sl.), opsegu, strukturi i vremenu nastanka (većinom tijekom 20. stoljeća). Zbirke većinom nisu cjelovite jer dio ostavština pripada obitelji ili je pohranjen u nekoj drugoj baštinskoj ustanovi.

Za obradu i zaštitu bibliotečnog gradiva iz ostavština skrbi knjižnična služba Instituta. Jedinice posebnih knjižničnih zbirki arhiva djelomično su pretražive u online katalogu Knjižnice Instituta.

Pojedini osobni fondovi tek su u procesu osnivanja, a odnose se na ugledne znanstvenike, emerituse i zaslužne djelatnike Instituta (Željka Čorak, Tonko Maroević, Ivanka Reberski, Jagoda Marković, Josip Stošić). Najveći dio tih arhiva čine bogate i usko specijalizirane osobne biblioteke, dijelom uvedene u knjižnični fond Instituta. Ostalo gradivo koje će tokom vremena ući u te arhivske zbirke u uskoj je vezi s područjima istraživanja navedenih znanstvenika i često gotovo nedjeljivo od rezultata projekata i drugog tipa dokumentacije koja je nastala u toku njihova radnog vijeka u ustanovi.

U Institutu su pohranjene i manje cjeline iz ostavština Sene Sekulić Gvozdanović, Nade Vrkljan Križić, Tihomila Stahuljaka i Silvija Čika Bonačija (Bonaccija).

Procesi stručne obrade, sistematizacije, zaštite i prezentacije gradiva vode se prema Pravilniku o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva IPU-a (2008.), a u njih su uz stručne suradnike uključeni znanstvenici i suradnici Instituta kojima su pojedinačne zbirke neophodne za vlastiti znanstveno-istraživački rad. Te zbirke predstavljaju značajni istraživački resurs za pojedine dionice hrvatske povijesti umjetnosti, arhitekture i gradogradnje, teorije umjetnosti i likovne kritike te srodna polja.

-
Preuzmite: Katalog informacija

-
Pogledajte: Upute za vanjske korisnike