Planoteka

O osnutku i opsegu fonda

Fond planoteke, koji je rezultat rada arhitektonske službe Instituta, objedinjuje oko 9000 arhitektonskih nacrta i karata povijesnih jezgri gradova i naselja, pojedinačnih sakralnih i profanih građevina.

Ova je zbirka većim dijelom mikrofilmirana (4395 jedinica) i dio je centralne arhitektonske dokumentacije hrvatske graditeljske baštine uspostavljene pri Upravi za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Veći dio planotečnog fonda posljednjih je godina digitaliziran (izvorno papirnato gradivo, ručno crtani nacrti), a digitalno gradivo sistematizirano prema suvremenim standardima pohrane digitalne građe.

Planoteku prvenstveno koriste istraživači i suradnici Instituta za daljnja istraživanja na kompleksima i cjelinama koje se obrađuju posljednjih nekoliko desetljeća, a danas predstavlja vrlo vrijedan izvor za potrebe obnove pojedinih cjelina i pojedinačnih spomenika.

Arhitektonski snimci uključeni u planoteku Instituta obuhvaćaju više od 2000 spomenika sakralne i profane arhitekture na prostoru cijele Hrvatske od ranog srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Posebno valja upozoriti na arhitektonsku dokumentaciju i analitičke karte s tlocrtima povijesnih jezgri gradova: Dubrovnika, Stona, Umaga, Novigrada, Poreča, Rovinja, Buja, Motovuna, Bala, Pule, Buzeta, Huma, Krka, Cresa, Raba, Hvara, Korčule, Stona, Malog Stona, Orebića, Potomja, Cavtata, Šibenika, zatim Karlovca, Požege, Ogulina, Koprivnice, Križevaca, Ludbrega i drugih naselja sjeverozapadne Hrvatske.

Mnogobrojne karte graditeljskog nasljeđa grafički su prikaz prostornog razmještaja spomenika na određenom području, primjerice: Krapinsko-zagorska županija, Lubreška Podravina, okolica Križevaca, Konavle i Rijeka dubrovačka, zagrebačka nadbiskupija, Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda itd.

Specifičnosti gradiva

Uz brojne pojedinačne spomenike snimljeni su mnogi cjeloviti korpusi: gotička sakralna arhitektura u Istri, dubrovački ljetnikovci, barokne palače Dubrovnika, ranokršćanska sakralna arhitektura na južnom Jadranu, romanička sakralna arhitektura na jadranskoj obali i dalmatinskom zaleđu, gotička stambena arhitektura Korčule, ranorenesansna i barokna arhitektura u gradu Korčuli, barokni dvorci Hrvatskog zagorja, gotička sakralna arhitektura Slavonije i Hrvatskog zagorja, sakralna barokna arhitektura u Istri, sakralna barokna arhitektura dubrovačkog i goričkog arhiđakonata, itd.

Među raritetnom dokumentacijom institutske planoteke nalazi se i egzaktna (rukom crtana) arhitektonska rekonstrukcija Radovanova portala u Trogiru i niz drugih, za hrvatsko spomeničko naslijeđe, dragocjenih nacrta, karata i grafičkih prikaza.

Arhiv Stjepan Planić

Kao posebna zbirka unutar planotečnog fonda čuva se arhiv arhitekta Stjepana Planića, koji je na dugotrajnu pohranu, a za potrebe istraživanja i stručnu obradu, predala njegova obitelj sredinom 1990-ih godina. Arhiv Planić čine nacrti koje je izradio arhitekt od 1928. do 1980. godine, to jest preko 750 projekata vila, obiteljskih kuća, stambenih građevina, poslovnih zgrada, interijera i javnih građevina. Iz tog fundusa priređena je 2003. godine retrospektivna izložba i izložbeni katalog Stjepan Planić 1900.–1980. Iz arhiva arhitekta te je tom prigodom najvrijedniji dio eksponata upisan u Registar zaštićenih pokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pri Ministarstvu kulture.

-
Preuzmite: Popis lokaliteta (pdf, 300 KB)

-
Pogledajte: Upute za vanjske korisnike