Fototeka

O osnutku i radu

Fond fototeke stvara se od samog osnutka Instituta 1961. godine, a danas okuplja značajno fototečno i fotografsko gradivo i dokumentaciju o umjetničkim djelima, spomeničkoj baštini i drugim kulturnim dobrima (primarno slikarstva, kiparstva, arhitekture, urbanizma itd.).

Fond predstavlja temeljnu stručnu infrastrukturnu podršku u izvedbi znanstveno-istraživačkog programa Instituta. Korisnici fonda su i brojne druge znanstvene, muzejsko-galerijske i obrazovne institucije u Hrvatskoj.

Sustavno obrađivanje gradiva fototeke započelo je 1966. godine, kada je na inicijativu Ivanke Reberski pokrenut projekt „Fundamentalna dokumentacija za povijest umjetnosti“ te osnovan odjel dokumentacije Instituta, čiji je fototeka sastavni dio. U stručnoj obradi fototečnog gradiva, uz istraživački rad, značajan doprinos su dali Đurđa Kovačić, Nada Grujić, Vlasta Zajec, Marinka Fruk i drugi.

Posebne zasluge za uspostavu fonda pripadaju fotografima Branku Baliću, čiji je fotoarhiv kao zasebna zbirka osnovan 1977. godine te Krešimiru Tadiću, koji je preko 20 godina sudjelovao u izvođenju programa i brojnih terenskih istraživanja Instituta. Velik dio njegova opusa dio je fototečnog fonda Instituta te se i danas aktivno koristi u znanstveno-istraživačke i druge svrhe. Od 2016. godine u fototeci je pohranjena i posebna zbirka ostavštine Nenada Gattina, idejnog prethodnika spomenutih fotografa, koji je još 50-ih godina uspostavio fotolaboratorij i službu snimanja za potrebe izvedbe nastavnog programa i terenskih istraživanja pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pri kojem je Institut osnovan 1961. godine.

Kataloški izbor iz raznovrsnog gradiva Fototeke koji prikazuje razvoj umjetnosti (slikarstva i kiparstva) od 12. do sredine 20. stoljeća u Hrvatskoj možete potražiti ovdje.

Opseg fonda

Fototeka okuplja oko 60.000 negativa (pretežno c/b) različitih formata. Više od 25.000 fotografija fonda odnosi se na djela slikarstva i kiparstva, koja su sistematizirana abecedno prema autoru umjetnine (preko 1200 autora). Oko 29.000 negativa graditeljskog naslijeđa sistematizirano je abecedno po lokalitetima (oko 1000 lokaliteta, većinom s područja Republike Hrvatske, pri čemu su posebno izdvojene cjeline Koprivnica, Križevci, Ludbreg, Karlovac, Rijeka, Zagreb). Vrijedan istraživački izvor su i pozitiv-fotografije (oko 15.000), sistematizirane po autoru ili lokalitetu te 1000 obrađenih kolor-dijapozitiva, većinom formata 6x6 cm i leica. Fond sistematiziranog gradiva pretraživ je putem računalne baze podataka, dostupne u Fototeci.

Od 2003. godine terenska snimanja vrše se digitalnom opremom (Milan Drmić, Jovan Kliska, Paolo Mofardin). Gradivo se sistematizira prema osnovnim cjelinama „Autori“ i „Lokaliteti“ te obrađuje pomoću Adobe programskih alata te pohranjuje prema standardu digitalne pohrane gradiva. Putem Microsoft Sharepoint mrežne aplikacije (od 2013.) sistematizirane digitalne fotografije dostupne su za pretraživanje i daljnje korištenje djelatnicima i suradnicima Instituta. Ovaj dio gradiva broji okvirno 23 000 jedinica.

Fotoarhivi Nenada Gattina i Branka Balića

U fototeci su pohranjene i posebne zbirke, osobne ostavštine fotografa Nenada Gattina (od 2016.) i Branka Balića (od 1977.).

Fotografsko gradivo iz donacija znanstvenika

Donacija iz ostavštine Radovana Ivančevića (zbirka formirana 2007./2008.) okuplja oko 22.000 negativa i dijapozitiva s područja Republike Hrvatske i inozemstva te presnimke njegovih televizijskih emisija i priloga, koje su danas vrijedan izvor za istraživače i obrazovne djelatnike.

Donacija iz ostavštine Đurđice Cvitanović (2010.) okuplja izvornu fotografsku dokumentaciju koju je znanstvenica prikupljala i koristila pri izradi brojnih studija i publikacija (veće cjeline su Zagreb, Požega, Karlovac, Pokupsko, pavlini). Donacija je u fazi primarne stručne obrade.

Fotografska dokumentacija kao dio veće donacije iz ostavštine dr. Olge Maruševski (2009.) u fazi je primarne stručne obrade.

Donacija iz ostavštine Miljenke Fischer, primarno sistematizirana, okuplja fotografsku i drugu građu koja se odnosi na istraživačke cjeline: Križevci, Koprivnica, Bjelovar, Petrinja, Čazma, Čakovec, Karlovac, Virovitica.

Zbirka fototečnog gradiva koja je dio osobnog fonda Grge Gamulina odnosi se većinom na fotodokumentaciju prikupljanu za potrebe pripreme nastavnih programa pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu te autorovih sinteza o hrvatskom slikarstvu 19. i 20. st., koje do danas ostaju značajni prilog poznavanju ovih poglavlja hrvatske umjetnosti.

-
Preuzmite:

-
Pogledajte: Upute za vanjske korisnike