Posebna izdanja

Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici

Milan Pelc (gl. ur.), Vladimir P. Goss, Tonko Maroević, Petar Prelog (ur.)


Glavni urednik
Milan Pelc

Izvršna urednica
Ivona Savić

Uredništvo
Vladimir P. Goss, Tonko Maroević, Milan Pelc, Petar Prelog

Autori
Tihomila Težak-Gregl, Nenad Cambi, Vladimir P. Goss, Dijana Vukičević-Samardžija, Anđelko Badurina, Andrej Žmegač, Milan Pelc, Katarina Horvat-Levaj, Mirjana Repanić-Braun, Vlasta Zajec, Radoslav Tomić, Zlatko Karač, Ratko Vučetić, Jagoda Marković, Marija Stagličić, Darja Radović Mahečić, Irena Kraševac, Željka Čorak, Tonko Maroević, Ivanka Reberski, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Sandra Križić-Roban i Feđa Vukić.

Recenzenti
Sanja Cvetnić, Marina Vicelja

Lektor
Mirko Peti

Korektor
Saša Kovačević

Grafičko oblikovanje
Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb

Izdavači
Institut za povijest umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2010.

Materijalni opis
765 str.; ilustr.; 30 cm

ISBN: 978-953-6106-79-0

Ovdje (pdf, 12 MB) možete preuzeti dijelove knjige koji obuhvaćaju kataloške opise ključnih djela hrvatske povijesti umjetnosti. Segment knjige uključuje i predgovor, sadržaj, popis literature te popis autora i vlasnika objavljenih reprodukcija.

-
Zajedničkim naporom Instituta za povijest umjetnosti i izdavačke kuće Školska knjiga u Zagrebu, objavljeno je kapitalno djelo iz područja povijesti umjetnosti kakvo do sada još nije postojalo. Knjiga Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici pionirski je poduhvat istaknutih stručnjaka koji su napisali prvi stručno-znanstveni pregled povijesti hrvatske umjetnosti od prapovijesti do današnjih dana. Knjiga obuhvaća 770 stranica i 870 ilustracija – fotografija, nacrta i drugoga iznimno bogatog slikovnog materijala. Posebno je izdvojeno 135 ključnih djela: arhitektonskih ostvarenja, dizajnerskih rješenja, slika, skulptura, arheoloških nalaza i primjeraka umjetničkog obrta, čime je stvoren svojevrsni antologijski pregled remek-djela hrvatske umjetnosti.

Dvije i pol tisuće godina povijesti, kojima prethodi jednako toliko dugo (ali znatno slabije dokumentirano) razdoblje pretpovijesti na hrvatskim prostorima, protječe u knjizi kroz zgusnuti kulturno-povijesni slijed, omeđen Vučedolskom golubicom s jedne i dizajnerskim ostvarenjima Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Borisa Ljubičića s druge strane. U knjizi su osim najvažnijih stilskih razdoblja obuhvaćeni i fenomeni koji pripadaju specifičnim područjima stvaralaštva, poput urbanizma, utvrda, tursko-islamske arhitekture i umjetnosti, iluminiranih rukopisa – pa sve do međunarodnoga pokreta Novih tendencija i suvremenoga dizajna. Zbog cjelovitosti i kontinuiteta pregleda, uvršteni su i neki spomenici koji se danas nalaze u susjednim državama, nastali u doba kad je politička karta ovoga prostora izgledala sasvim drugačije. Uvršteni su i umjetnici koji su djelovali izvan Hrvatske, poput Julija Klovića i Federika Benkovića, posljednjega u nizu velikih umjetnika Schiavona koji je imao zapaženu međunarodnu karijeru. Gotovo jedna trećina knjige posvećena je pak 20. stoljeću. Time je po prvi put to izvanredno važno i polivalentno razdoblje najnovije hrvatske umjetnosti dobilo svoj sažeti pregled i svojevrsnu osobnu iskaznicu.

Knjiga u cjelini svjedoči o bogatstvu i raznolikosti hrvatske umjetničke baštine koja je nastala na prostoru stalne razmjene kulturnih utjecaja, pretežito mediteranskih i srednjoeuropskih, ali i orijentalnih, odnosno istočno i zapadnoeuropskih. Taj prostor, sagledan kao duhovna kategorija, u nekim je razdobljima povijesti više primao, a u drugima više davao, odnosno stvarao iz vlastitih unutrašnjih mogućnosti.

Kao prvi pregled te vrste u Hrvatskoj, knjiga je zamišljena i kao temeljni izvor informacija o povijesti hrvatske umjetnosti i kao poticaj za njezino daljnje proučavanje. Ona ukazuje na presudnu ulogu umjetničke baštine u kontinuiranom njegovanju hrvatskoga kulturnog identiteta u njegovim uzajamnostima s europskim kulturnim okruženjem.

Sadržaj

13
Tihomila Težak-Gregl
Prapovijest

31
Nenad Cambi
Antika i rano kršćanstvo

67
Vladimir Goss
Predromanika i romanika

119
Dijana Vukičević-Samaržija
Gotika

161
Anđelko Badurina
Iluminirani rukopisi

175
Andrej Žmegač
Utvrde od srednjega vijeka do 19. stoljeća

197
Milan Pelc
Renesansa

249
Katarina Horvat-Levaj
Barokna arhitektura

289
Mirjana Repanić-Braun
Barokno slikarstvo u sjevernoj Hrvatskoj

321
Vlasta Zajec
Oltari i skulptura 17. i 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj

343
Radoslav Tomić
Barokna skulptura u jadranskoj Hrvatskoj

371
Radoslav Tomić
Barokno slikarstvo u jadranskoj Hrvatskoj

395
Zlatko Karač
Tursko-islamska arhitektura i umjetnost

417
Ratko Vučetić
Gradovi kontinentalne Hrvatske do 19. stoljeća

433
Jagoda Marković
Gradovi jadranske Hrvatske u 19. stoljeću

445
Marija Stagličić
Arhitektura 19. stoljeća u jadranskoj Hrvatskoj

463
Darja Radović Mahečić
Arhitektura i urbanizam 19. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj

485
Irena Kraševac
Likovne umjetnosti i umjetnički obrt u 19. stoljeću

511
Željka Čorak
Arhitektura 20. stoljeća

566
Tonko Maroević
Kiparstvo 20. stoljeća

592
Tonko Maroević
Slikarstvo pred izazovima novoga stoljeća

596
Ivanka Reberski
Secesija i Hrvatski salon 1898.

602
Ivanka Reberski
Simbolizam druge secesije i društvo Medulić

606
Petar Prelog
Slikarstvo Minhenskoga kruga

614
Petar Prelog
Proljetni salon

622
Petar Prelog
Umjetnički krug oko časopisa Zenit

625
Ivanka Reberski
Realizmi dvadesetih godina

632
Ivanka Reberski
Kritički realizam i grupa Zemlja

638
Ivanka Reberski
Grupa Trojice i „naš likovni izraz“

641
Ivanka Reberski
Koloristički intimizam, ekspresionizam boje, nadrealizam

646
Tonko Maroević
Slikarstvo i grafika druge polovice 20. stoljeća

667
Ljiljana Kolešnik
EXAT '51

672
Ljiljana Kolešnik
„Radikalni“ enformel

676
Ljiljana Kolešnik
Gorgona

681
Ljiljana Kolešnik
Nove tendencije

686
Ljiljana Kolešnik
Konceptualna umjetnost

694
Sandra Križić-Roban
Složene strukture suvremene umjetničke prakse od 80-ih godina do danas

711
Feđa Vukić
Dizajn kao disciplina i kao kulturalni fenomen u Hrvatskoj