dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, ravnateljica
T. 01 6112 744
E. khorvat / ipu.hr; ravnatelj / ipu.hr
Biografija
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju (1981.) te magistrirala iz područja Naselja i gradovi. Povijest i teorija urbanizma (1985.). Na istom fakultetu obranila je disertaciju pod naslovom Barokna reprezentativna stambena arhitektura u Dubrovniku (1995.). Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu u Padovi – Università degli Studi di Padova, Dipartimento dei beni culturali (1988.).
Zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu (od 1982.), gdje sada djeluje kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. U okviru znanstveno-istraživačkog programa Instituta radi na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Iz navedene tematike objavila je brojne znanstvene radove i knjige, uključivo i sintezni prikaz barokne arhitekture u Hrvatskoj: Barokna arhitektura, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj (2015.).
Od 2002. godine voditeljica je znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti RH Graditeljska baština Hrvatske od 16. do 19. stoljeća, od 2007. do 2014. vodi projekt Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća – ishodišta i kontekst, a od 2018. do 2023. voditeljica je kompetitivnog projekta Hrvatske zaklade za znanost: Eugen Savojski (1663.–1736.) i gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije. Vodila je i niz istraživačko-izdavačkih projekata u Institutu, poput Umjetničke topografije Hrvatske (1993.–1998., te ponovo od 2017.), nadalje Katedrale Gospe Velike u Dubrovniku (2013.–2014.), Zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku (2014.–2017.), Katedrale sv. Terezije u Požegi (2017.–2022.), Isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku (od 2023.), Zagrebačke katedrale (od 2023.). Bila je suradnica na projektima drugih institucija, primjerice međunarodnom projektu Museum with no Frontiers. The Virtual Museums. Discover Baroque Art (2008.–2010.), te projektu IZIP-2016 Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, kao i međunarodnom projektu History of the Visual Arts in Europe u organizaciji Association of Research Institutes in the History of Arts – RIHA (2019.–2024.).
Osim znanstvenog istraživanja sudjeluje i na izradi konzervatorskih studija za revitalizaciju naselja te obnovu i restauraciju arhitekture. U tom pogledu ističe se angažman na revitalizaciji gradova unutrašnje Istre i Šibenika, nadalje obnovi dubrovačke arhitekture oštećene u potresu 1979. i ratu 1991./1992. godine te na obnovi crkava i dvoraca kontinentalne Hrvatske. Nakon potresa 2020. godine uključena je u obnovu Zagreba i to sudjelovanjem u multidisciplinarnom Programu cjelovite obnove povijesne jezgre Zagreba (u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba), kao i izradom konzervatorskih studija za obnovu javnih, sakralnih i stambenih građevina. Voditeljaca je izrade konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne urbane cjeline: Dubrovnik, Ston, Cavtat i Korčula (od 2023.), u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH.
Sudjeluje na izložbenim projektima (Galerija Klovićevi dvori: Mir i dobro, umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije; Slavonija, Baranja i Srijem, vrela europske civilizacije, Dubrovački muzeji: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti; Stjepan Gradić, otac domovine; Knežev dvor – utvrda, palača, muzej). Sudionica je brojnih međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Napulj, Melborune, Portoriko, Chicago, Boston).
Predaje u naslovnom zvanju izv. prof. na preddiplomskom i doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (2007.–2014.), doktorskom studiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.), a povremeno i u inozemstvu pri Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Grazu (2004./2005.). Mentorica je doktorantima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Nagrađena je Državnom godišnjom nagradom za znanost za knjigu Barokne palače u Dubrovniku (2001.) te Godišnjom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za knjigu Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (2011.), za koju dobiva i Godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Radovan Ivančević. Državnom godišnjom nagradom za znanost i Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske nagrađena je i za monografiju Barokna arhitektura (2015.).
Članica je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (2014.–2016.), Matičnog odbora za izbore u znanstvena zvanja (2013.– 2017.), Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti (2017.–2021. predsjednica; od 2021.–2022. potpredsjednica za znanost), te Sektorskog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje: Povijest, znanost o umjetnosti, arheologija, etnologija i antropologija (od 2024.). U okviru obnove Zagreba od posljedica potresa 2020. godine članica je Međunarodnog stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske u okviru Ministarstva kulture i medija RH (od 2021.), te Stručnog savjeta za obnovu u okviru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH (od 2021.), kao i Povjerenstva Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba za izradu Programa cjelovite obnove povijesne cjeline Grada Zagreba (2020.–2023., potpredsjednica).
Od 2019. godine ravnateljica je Instituta za povijest umjetnosti.
Bibliografija (izbor)
Autorske knjige
Dvorac Eugena Savojskog u Bilju (s Ivanom Haničar, Zlatkom Uzelcem, Ratkom Vučetićem i Andrejom Žmegačem), Zagreb, 2024.
Palača Slavonske generalkomande u Osijeku (s Margaretom Turkalj Podmanicki), HAZU, Sveučilište u Osijeku, Zagreb – Osijek, 2019.
Barokna arhitektura, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2015.
Hrvatska stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u europskom kontekstu, Udžbenici i skripte, Mrežna izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2012.
Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (s Doris Baričević i Mirjanom Repanić-Braun), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
The Academic Church of St Catherine in Zagreb (s Doris Baričević i Mirjanom Repanić-Braun), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
Barokne palače u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – HAZU, Zavod za povijesne znanosti, Dubrovnik, 2001.
Uredničke knjige
Eugen Savojski (1663. – 1736.) i gradovi tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije, Zbornik radova radionice projekta Hrvatske zaklade za znanost „EUGEN“ održane u Karlovcu 11. srpnja 2022., Zagreb, 2023.. Zagreb, 2024.
Požeška katedrala, Institut za povijest umjetnosti, Požeška biskupija i ArTresor naklada, Požega – Zagreb, 2022.
Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici (s Emilijem Marinom), Hrvatsko katoličko sveučilište, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.
Bokobran. Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske (prir. Nevenka Šarčević), ArTresor naklada – Institut za povijest umjetnosti – Kotorska biskupija, Zagreb – Kotor, 2019.
The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2019.
Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku (s Ivankom Jemo i Emilijem Marinom), Hrvatsko katoličko sveučilište, Dubrovačka biskupija, ArTresor naklada, Zagreb, 2018.
Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha, Dubrovnik, Institut za povijest umjetnosti, ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2017.
The Cathedral of the Assumption of the Virgin in Dubrovnik, City Parish of the Assumption, Dubrovnik – Institute of Art History – ArTresor, Dubrovnik – Zagreb, 2016.
Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Gradska župa Gospe Velike, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Dubrovnik – Zagreb, 2014.
Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti – Ministarstvo kulture, Zagreb, 1997.
Izvorni znanstveni radovi u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom (A1)
Župna i hodočasnička crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju – trobrodna barokna bazilika s kupolom iznad svetišta, realizacija biskupa Jurja Branjuga, u: Portal, 15 (2024.), 142–156.
Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj arhitekturi historicizma, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44/2 (2020.), 67-86.
A Symbol of Habsburg Military Power: the Slavonian General Command Palace in Osijek (1723), u: RIHA Journal, 0245, 2020, 1-35.
Samostan benediktinki sv. Andrije na Rabu. Prilog povijesti gradnje, u: Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 27, No. 2 (58), (2019.), 192-207.
The Sicilian Architect Tommaso Maria Napoli and the Baroque Cathedral of Dubrovnik, u: RIHA Journal, Journal of the International Association of Research Institutes in the History of Art, 0116, 2015.
Palača Luccari na Pustijerni: obnova dubrovačke stambene arhitekture nakon potresa 1667. godine u svjetlu novih arhivskih istraživanja (s Reljom Seferović), u: Peristil, 56, 2013., 127-142.
A Viennese Project in Valpovo (Croatia) – Parish Church of the Immaculate Conception of the Blessed Virgin Mary in Valpovo and Baroque Churches with Two-Bay Naves (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: RIHA Journal, Journal of the International Association of Research Institutes in the History of Art, 0076, 2013.
Nekadašnja isusovačka crkva sv. Mihovila u Osijeku u srednjoeuropskom kontekstu (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: Peristil, 54, 2011., 207-217.
Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu – podrijetlo arhitektonskog tipa i kontekst (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35, 2011., 157-176.
Herman Bollé i Crkva sv. Katarine u Zagrebu – korekcija jedne tradicionalne atribucije, u: Radovi instituta za povijest umjetnosti, 32, 2008., 237-250.
Ranobarokno pročelje crkve sv. Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvonika, u: Radovi instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., 91-110.
Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta – nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLIV, 2006., 189-218.
Baroque Restoration of the Rector's Palace in Dubrovnik (s Reljom Seferović), u: Dubrovnik Annals, 10, 2006., 87-122.
Barokne kuće s terasama u Cavtatu – prilog istraživanju umjetničkih veza Dubrovnika i Boke kotorske, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, 2005., 211-236.
Katedrala sv. Terezije u Požegi, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, 2004., 208-231.
Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku (s Reljom Seferović), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, 2003., 163-183.
Perasti u Visu – kula, kuća i palača, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26, 2002., 30-48.
Francesco Cortese – projektant barokne palače Zamanja u Dubrovniku, u: Peristil, 45, 2002., 107-122.
Dva utvrđena ladanjska kompleksa plemićke obitelji Jakša na Visu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2001., 135-150.
Od baroknog klasicizma do neoklasicizma, Stilsko-tipološke transformacije stambene arhitekture Dubrovnika između 1780. i 1900. godine, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 2000., 61-72.
Benediktinski samostan sv. Jakova u Dubrovniku, u: Peristil, 42/43, 1999.‒2000., 81-96.
Knežev dvor u Pridvorju – građevni razvoj i problemi obnove, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 20, 1996., 105–121.
Dubrovačke barokne palače izgorjele u napadu na grad 6. prosinca 1991. godine, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 19, 1995., 69-91.
Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, u: Peristil, 38, 1995., 73-82.
Građevni razvoj srednjovjekovnog bloka u povijesnoj jezgri Dubrovnika, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 1992., 41-53.
Crkva sv. Križa u Križevcima, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12–13, 1988.–1989., 139-226.
Analiza povijesne jezgre sjeveroistočnog dijela Šibenika (s Biserkom Tadić i Jagodom Marković), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, 1987., 5-29.
Hum – razvoj grada, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 10, 1986., 41-68.
Znanstveni i stručni radovi u ostalim časopisima
Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu, u: Podravina – časopis za multidisciplinarna istraživanja, 10, 2006., 80-99.
Utvrđena gnijezda hvarskog plemstva, u: Biseri Jadrana – edicija za kulturu putovanja – otok Vis – regionalna monografija, 2, 2003., 146-155.
Novi nalazi u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici (zajedno s: Ksenija Petrić), u: Hrvatsko zagorje, 3, 1997., 126-127.
Obnova arheološke zone na Pustijerni, u: Čovjek i prostor, 7–8, 1990., 28-29.
O nekritičkoj primjeni neostilskih elemenata na obnavljanim spomenicima arhitekture u Dubrovniku, u: Čovjek i prostor, 4, 1990., 16-17.
Problemi interpolacija u nizu „sub varicos“ na Pustijerni u Dubrovniku, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 14/15, 1988.–1989., 97-109.
Pustijerna, pretpostavke za revitalizaciju (s Nadom Grujić i Ivanom Tenšekom), u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10/11, 1984.–1985., 49-79.
Znanstveni radovi u zbornicima znanstvenih skupova
Javna vojna arhitektura u gradovima tvrđavama: prilog tipologiji na primjeru triju oružarnica, u: Eugen Savojski (1663.–1736.) i gradovi tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije, Zbornik radova radionice projekta Hrvatske zaklade za znanost „EUGEN“ održane u Karlovcu 11. srpnja 2022., (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2024., 41–69.
Motifs of Atlas and Hercules on Baroque portals in the Habsburg Monarchy (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: La città palinsesto. Tracce, sguardi e narrazioni sulla complessità dei contesti urbani storici Tomo I. Memorie, storie, immagini, (ur.) Francesca Capano, Massimo Visone, Napoli: Federico II University Press, 2020., 1485-1493.
Eugene of Savoy (1663-1736) and the Fortress Cities on the Border between the Habsburg Monarchy and the Ottoman Empire (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: La città palinsesto. Tracce, sguardi e narrazioni sulla complessità dei contesti urbani storici Tomo I. Memorie, storie, immagini, (ur.) Francesca Capano, Massimo Visone, Napoli: Federico II University Press, 2020., 701-710.
Nikola Šubić Zrinski i hrvatska arhitektura 16. i 17. stoljeća, u: Bitka kod Sigeta i Nikola Šubić Zrinski u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost), ur. Stanislav Tuksar, Kristina Milković, Petra Babić, Zagreb, 2018., 237–260.
Implementacija novih funkcija u antičku i srednjovjekovnu mrežu stonskog agera i solane (s Vedranom Ivankovićem i Paulom Šimetin), u: HERU, Heritage urbanism, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa Cultural Heritage – possibilities for spatial and economic develpment, HAZU, Arhitektosnki fakultet – HAZU, Zagreb, 2015., 484-489.
Tragom Prelogova „čitanja iz dokumenata“ i „čitanja iz kamena“ – primjeri iz Dubrovnika: palača Luke Junija Sorkočevića i bratovštinska crkva Rozario – dva prijedloga za Tommasa Napolija, u: Prelogova baština danas, Zbornik znanstvenog skupa održanog 28. i 29. studenog 2009. u Dubrovniku u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, IPU, Zagreb, 2014., 280-311.
Tommaso Napoli u Dubrovniku, u: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. studenog 2003. godine u Splitu u povodu 5. obljetnice smrti Krune Prijatelja, (ur.) Vladimir Marković i Ivana Prijatelj-Pavičić, Split, 2007., 31-52.
Između ljetnikovaca i palača – reprezentativna stambena arhitektura dubrovačkog predgrađa Pile u 18. stoljeću, u: Kultura ladanja, (ur.) Nada Grujić, zbornik radova sa znanstvenih skupova Dani Cvita Fiskovića održanih 2001. i 2002. godine, IPU, Zagreb, 2006., 195-212.
Tinjan – građevni razvoj, u: Tinjanski zbornik, zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa „Tinjan i okolica od prapovijesti do danas“, (ur.) Josip Šiklić, Pazin, 2005., 261-278.
Strani projektanti i domaća tradicija u dubrovačkoj baroknoj arhitekturi, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, (ur.) Milan Pelc, Zagreb, 2004., 75-84.
Draguć kao primjer karakterističnih razvojnih oblika naselja nastalih uz kaštele, u: Cerovljanski zbornik, zbornik radova sa znanstvenog skupa „Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas“, (ur.) Josip Šiklić, Pazin, 1999., 179-195.
Crtež u povijesti umjetnosti (s Ivanom Tenšekom), u: Crtež u znanosti –zbornik znanstvenog skupa, (ur.) Miljenko Lapaine, Zagreb, 1998., 125-150.
Vrh – građevni razvoj, u: Buzetski zbornik, 24, 1998., 51-61.
Gradovi-utvrde sjeveroistočne Istre – građevni razvoj i problemi revitalizacije, u: Buzetski zbornik, 12, 1988., 213-226.
Hum – formiranje i razvoj grada u razdoblju od XI. do XII. stoljeća, u: Buzetski zbornik, 10, 1986., 103-114.
Poglavlja u knjigama
Arhitektura kasnobarokne crkve, u: Požeška katedrala, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Požega – Zagreb, 2022., 21-97.
Kompleks Hrvatskoga katoličkog sveučilišta / nekadašnja Domobranska vojarna – urbanističko i arhitektonsko značenje, u: Marinov zbornik. Papers in Honour of Professor Emilio Marin, (ur.) Mario Kevo, Ivan Majnarić, Suzana Obrovac Liparić, Zagreb, 2022., 725-739.
Crkva svetog Jeronima u Štrigovi. Prilog istraživanju crkava s trolisnim svetištem i kupolom, u: Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici, (ur.) Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2021., 325-354.
The Baroque Church of St Blaise – a Design by Marino Groppelli, u: The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2019., 97-175.
Barokna crkva sv. Vlaha – projekt Marina Groppellija, u: Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2017., 97-175.
Architecture of the Baroque Cathedral, u: The Cathedral of the Assumption of the Vigrin in Dubrovnik, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2016., 121-211.
Barokna obnova Kneževa dvora, u: Knežev dvor u Dubrovniku – utvrda, palača, muzej, (ur.) Pavica Vilać, Dubrovnik, 2016., 131-158.
Arhitektura barokne katedrale, u: Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2014., 121-211.
Crkve svetoga Vlaha u Dubrovniku, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2014., 246-273.
Arhitektura Gradićeve katedrale, u: Stjepan Gradić, otac domovine, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2013., 354-379.
Urbanistička preobrazba Dubrovnika nakon potresa 1667. godine, u: Stjepan Gradić, otac domovine, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2013., 343-353.
Crkva svetoga Vlaha u Dubrovniku, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Knežev dvor, Žitnica Rupe, Dubrovnik, 2012., 42-45.
Arhitektura crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, u: Hodočasnička crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, (ur.) Andrija Lukinović, sakralni kulturno-povijesni vodič, Glas koncila, Zagreb, 2011., 41-75.
Istraživanje barokne arhitekture, u: Baština u fokusu ‒ 50 godina Instituta za povijest umjetnosti 1961.–2011., (ur.) Milan Pelc, IPU, Zagreb, 2011., 89-118.
Umjetnička topografija Hrvatske, u: Baština u fokusu ‒ 50 godina Instituta za povijest umjetnosti 1961.–2011., (ur.) Milan Pelc, IPU, Zagreb, 2011., 179-188.
Barokna arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici, (ur.) Milan Pelc, Zagreb, 2010., 249-287.
Barokna sakralna arhitektura – tragom Eugenove crkve, u: Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, (ur.) Vesna Kusin i Branka Šulc, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., 335-347.
Nadbiskupska palača – zaboravljeni spomenik dubrovačke barokne arhitekture, u: Sic ars deprenditur arte, Zbornik u čast Vladimira Markovića, (ur.) Sanja Cvetnić, Milan Pelc, Daniel Premerl, Zagreb, 2009., 265-288.
Barokna arhitektura Požege i Požeštine, u: Kulturna baština Požege i Požeštine, (ur.) Natalija Čerti, Požega, 2004., 183-207.
Barokna franjevačka arhitektura provincija Sv. Ladislava i Sv. Ivana Kapistranskog, u: Mir i dobro: umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, katalog izložbe, (ur.) Marija Mirković i Emanuel Hoško, Zagreb, 2000., 207-218.
Utvrde i dvorci, u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 91-101.
Sakralna arhitektura, u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 121-138.
Crkva sv. Križa, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 135-157.
Tri kapele u Križevcima – Sv. Ladislav, Sv. Rok, Sv. Florijan, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 187-195.
Sakralna arhitektura okolice Križevaca, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 247-257.
Ostali radovi
Baroque Architecture in Croatia, objavljeno na mrežnim stranicama projekta Museum with no Frontiers. Discover Baroque Art, 2010. (natuknice i tekstovi: Academy Church of St. Catherine, Zagreb; Ratkaj Palace, Miljana; St. Vitus Cathedral, Rijeka; Jesuit Church of St Ignatius, college and Jesuit stairs, Dubrovnik; Cathedral of the Assumption of Mary, Dubrovnik; Church of St. Blaise, Dubrovnik; Parich Church of St. Michael, Osijek; Franciscan Church and Monastery of St. Roch, Virovitica; Parish Church of St. Mary Magdalene, Sela kod Siska; Vojković Palace, Zagreb; Oršić Palace, Gornja Bistra, Villa Pucić, Dubrovnik)
Katalog sakralne arhitekture: u: Krapinsko-zagorska županija – sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Ivanka Reberski, IPU ‒Školska knjiga, Zagreb, 2008., 154-156, 198-200, 209, 212, 346.
Graditeljska baština Gorskog kotara, objavljeno na mrežnim stranicama projekta Hierp Hrvarska http://www.hicro.net, 2006.
Katalog franjevačkih samostana: u: Mir i dobro: umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, katalog izložbe, (ur.) Marija Mirković i Emanuel Hoško, GKD, Zagreb, 2000., 360-362.
Architecture baroque, u: Croatie, Guides Gallimard, Pariz, 1999., 60-61.
Katalog sakralnih i reprezentativnih profanih građevina: u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske,(ur.) Katarina Horvat-Levaj i Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 217-333.
Katalog sakralnih građevina: u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, Zagreb, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 223-385.
Natuknice u enciklopedijama
Ilija Katičić, u: Hrvatski biografski leksikon (u tisku)
Barok u Europi, likovne umjetnosti, u: Hrvatska enciklopedija, I. sv., Zagreb, 1999., 630-633.
Rokoko, likovne umjetnosti, u: Hrvatski leksikon, II. sv., Zagreb, 1996., 375-376.
Sovinjak, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, II. sv., Zagreb, 1996., 253.
Šumber, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. II., Zagreb, 1996., 336-337.
Vrh, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. II., Zagreb, 1996., 450.
Barok, likovne umjetnosti, u: Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., 68-70.
Dvorci, u: Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., 310–311.
Križevci, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. sv., Zagreb, 1995., 480-481.
Elaborati
Palača Milesi – Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radić 7, Split, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2024.
Klasična gimnazija i sjemenište Dubrovačke biskupije – nekadašnji Isusovački kolegij u Dubrovniku, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2023.
Pustijerna u Dubrovniku – arheološka zona, Pregled istraživanja, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Nela Kovačević Bokarica), Zagreb, 2023.
Stari grad Ozalj, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Darka Bilić, Katarina Horvat-Levaj, Andrej Žmegač), Zagreb, 2023.
Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Sandra Križić Roban, Ivana Mance, Ana Šverko), Zagreb, 2023.
Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Čučerju, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Iva Vidović), Zagreb, 2023.
Sveučilište u Zagrebu – Rektorat i Pravni fakultet, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Ivana Haničar Buljan, Katarina Horvat-Levaj, Sandra Križić Roban), Zagreb, 2022.
Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika – Meštrovićev paviljon, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Tamara Bjažić Klarin, Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac, Ljiljana Kolešnik), Zagreb, 2022.
Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, Gornji grad – Blok 11. Kaptol – Opatovina, konzervatorski model, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (ur. Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2022.
Hrvatsko Katoličko Sveučilište – Domobranska vojarna i zgrada pisarnice, Ilica 242, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2022.
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac), Zagreb, 2022.
Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – prijedlog prezentacije historicističkog oslika, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac), Zagreb, 2022.
Palača Hrvatskog inženjerskog saveza (nekadašnja palača Vranyczany-Dobrinović), Berislavićeva ulica 6, 8, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), 2022.
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Rooseveltov trg 6, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Irena Kraševac, Ana Šverko, Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Kuća Majcen-Boranić-Meixner, Gundulićeva ulica 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), 2020.
Program cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba, BLOK 19, Konzervatorski model, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (ur. Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Ljetnikovac Benešić – Gradić – Restić, u Trstenom Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autoric: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2019.
Samostan benediktinki sv. Andrije u Rabu, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2018.
Urbanističko-konzervatorska studija katedrale sv. Vida i pripadajućeg okruženja, elaborat Rijekaprojekt Koning d.o.o. (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Petra Karuza, Martina Gudac), Rijeka, 2018.
Rijeka, Nekadašnja tvornica „Rade Končar“ u Vodovodnoj ulici 7, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2018.
Župna crkva sv. Nikole u Hrvatskoj Kostajnici, Građevno-povijesni razvoj, valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2017.
Konzervatorska studija sa smjernicama za obnovu kuće u Ulici Franje Kuhača 23 u osječkoj Tvrđi (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ratko Vučetić, Goran Vareško), Zagreb, 2017.
Kuća Colazio na principiju u Rijeci (Ulica pod voltun 3), Građevno-povijesni razvoj, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, Zagreb, 2016.
Dubrovnik, Kuća u Ulici između polača 5, Povijesno-građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autori: Katarina Horvat-Levaj, Vinicije Lupis), Zagreb, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve sv. Vida u Pitomači (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje dvorca Esterházy u Dardi (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivana Haničar Buljan, Ratko Vučetić), Zagreb, 2011.
Štrigova – župna crkva sv. Marije Magdalene, Konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i idejnim projektom obnove i uređenja crkve (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Požega, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Trojstva u Tkalcima iznad Krapine (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Marijana Vojtić), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Florijana kraj Klanjca (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Ksenija Petrić), Zagreb, 2010.
Kapetanska kuća Turčinović-Miloslavić u Srebernom, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve Svih svetih u Požeškim Sesvetama (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje župne crkve sv. Augustina u Velikoj (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Diana Vukičević-Samaržija), Zagreb, 2009.
Kapela sv. Mihovila Arkanđela u Ratkovici – konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i idejnim projektom obnove i prezentacije crkve (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2007
Cavtat – zgrada stare škole, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2007.
Crkva sv. Andrije u Kamešnici, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2005.
Katedrala sv. Terezije u Požegi – povijesno-građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2004.
Dubrovnik, palača „Ljetnih igara“ – valorizacija nalaza, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda (autori: Katarina Horvat-Levaj, Danuta Misiuda, Ivan Srša), Zagreb, 2003.
Križovljan, crkva sv. Križa – građevni razvoj i valorizacija, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zagreb, 2003.
Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Rezultati restauratorskih istraživanja crkve i sjevernog dijela samostana, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 2001.
Dvorac Patačić-Rauch u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1999.
Dubrovnik – blok omeđen ulicama Od puča, Pracatovom, Između polača i Božidarevićevom, Građevni razvoj, arhitektonske osobine i prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Katarina Horvat-Levaj, Željka Čorak, Nada Grujić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1990.
Šibenik – blok E II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Biserka Tadić, Katarina Horvat, Jagoda Marković, Davorin Stepinac, Ivan Tenšek), Zagreb, 1986.
Dubrovnik – Sveta Marija od Kaštela, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Anđelko Badurina, Miljenka Fischer, Katarina Horvat), Zagreb, 1985.
Dubrovnik – Pustijerna, Povijesni razvoj, arhitektonske osobine stambene izgradnje i prijedlozi smjernica za obnovu i revitalizaciju, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Nada Grujić, Katarina Horvat, Vladimir Marković, Marija Planić-Lončarić, Biserka Tadić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1984., sv. I–IV.
Kuća Vlaha Bukovca u Cavtatu, Građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Knežev dvor u Pridvorju, Izvještaj o dodatnim arheološkim i restauratorskim istraživanjima, idejni prijedlog rekonstrukcije, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Anđelko Badurina, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Župna crkva sv. Martina u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.
Crkva sv. Benedikta u Hrastovljanu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.
Knežev dvor u Pridvorju, Rezultati arheoloških i restauratorskih istraživanja, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek, suradnici: Ivica Žile, Claudia Pezzi), Zagreb, 1997.
Crkva sv. Križa u Križevcima, Građevno-stilski razvoj, valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Knežev dvor u Pridvorju, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1996.
Sveti Ivan Žabno – župna crkva sv. Ivana Krstitelja, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.
Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu (autor: Katarina Horvat-Levaj, voditelj projekta: Ksenija Petrić), Zagreb, 1995.
Šibenik – blok F II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Jagoda Marković, Biserka Tadić, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.
Četiri dubrovačke palače, elaborat Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1993.
Dubrovnik – blok omeđen ulicama Od puča, Pracatovom, Između polača i Božidarevićevom, Građevni razvoj, arhitektonske osobine i prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Katarina Horvat-Levaj, Željka Čorak, Nada Grujić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1990.
Šibenik – blok E II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Biserka Tadić, Katarina Horvat, Jagoda Marković, Davorin Stepinac, Ivan Tenšek), Zagreb, 1986.
Dubrovnik – Sveta Marija od Kaštela, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Anđelko Badurina, Miljenka Fischer, Katarina Horvat), Zagreb, 1985.
Dubrovnik – Pustijerna, Povijesni razvoj, arhitektonske osobine stambene izgradnje i prijedlozi smjernica za obnovu i revitalizaciju, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Nada Grujić, Katarina Horvat, Vladimir Marković, Marija Planić-Lončarić, Biserka Tadić, Ivan Tenšek), sv. I–IV, Zagreb, 1984.