dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, ravnateljica
T. 01 6112 744
E. khorvat / ipu.hr; ravnatelj / ipu.hr
Biografija
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju (1981.) te magistrirala iz područja Naselja i gradovi. Povijest i teorija urbanizma (1985.). Na istom fakultetu obranila je disertaciju pod naslovom Barokna reprezentativna stambena arhitektura u Dubrovniku (1995.). Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu u Padovi – Università degli Studi di Padova, Dipartimento dei beni culturali (1988.).
Zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu (od 1982.), gdje sada djeluje kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. U okviru znanstveno-istraživačkog programa Instituta radi na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Iz navedene tematike objavila je brojne znanstvene radove i knjige, uključivo i sintezni prikaz barokne arhitekture u Hrvatskoj: Barokna arhitektura, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj (2015.).
Od 2002. godine voditeljica je znanstveno-istraživačkog projekta Ministarstva znanosti RH Graditeljska baština Hrvatske od 16. do 19. stoljeća, od 2007. do 2014. vodi projekt Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća – ishodišta i kontekst, a od 2018. do 2023. voditeljica je kompetitivnog projekta Hrvatske zaklade za znanost: Eugen Savojski (1663.–1736.) i gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije. Vodila je i niz istraživačko-izdavačkih projekata u Institutu, poput Umjetničke topografije Hrvatske (1993.–1998., te ponovo od 2017.), nadalje Katedrale Gospe Velike u Dubrovniku (2013.–2014.), Zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku (2014.–2017.), Katedrale sv. Terezije u Požegi (2017.–2022.), Isusovačke crkve sv. Ignacija u Dubrovniku (od 2023.). Bila je suradnica na projektima drugih institucija, primjerice međunarodnom projektu Museum with no Frontiers. The Virtual Museums. Discover Baroque Art (2008.–2010.), te projektu IZIP-2016 Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, kao i međunarodnom projektu History of the Visual Arts in Europe u organizaciji Association of Research Institutes in the History of Arts – RIHA (od 2019.).
Osim znanstvenog istraživanja sudjeluje i na izradi konzervatorskih studija za revitalizaciju naselja te obnovu i restauraciju arhitekture. U tom pogledu ističe se angažman na revitalizaciji gradova unutrašnje Istre i Šibenika, nadalje obnovi dubrovačke arhitekture oštećene u potresu 1979. i ratu 1991./1992. godine te na obnovi crkava i dvoraca kontinentalne Hrvatske. Nakon potresa 2020. godine uključena je u obnovu Zagreba i to sudjelovanjem u multidisciplinarnom Programu cjelovite obnove povijesne jezgre Zagreba (u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba), kao i izradom konzervatorskih studija za obnovu javnih, sakralnih i stambenih građevina. Voditeljaca je izrade konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne urbane cjeline: Dubrovnik, Ston, Cavtat i Korčula (od 2023.).
Sudjeluje na izložbenim projektima (Galerija Klovićevi dvori: Mir i dobro, umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije; Slavonija, Baranja i Srijem, vrela europske civilizacije, Dubrovački muzeji: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti; Stjepan Gradić, otac domovine; Knežev dvor – utvrda, palača, muzej). Sudionica je brojnih međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Napulj, Melborune, Portoriko, Chicago).
Predaje u naslovnom zvanju izv. prof. na preddiplomskom i doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (2007.–2014.), doktorskom studiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.), a povremeno i u inozemstvu pri Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Grazu (2004./2005.). Mentorica je doktorantima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Nagrađena je Državnom godišnjom nagradom za znanost za knjigu Barokne palače u Dubrovniku (2001.) te Godišnjom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za knjigu Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (2011.), za koju dobiva i Godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Radovan Ivančević. Državnom godišnjom nagradom za znanost i Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske nagrađena je i za monografiju Barokna arhitektura (2015.).
Članica je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (2014.–2016.), Matičnog odbora za izbore u znanstvena zvanja (2013.– 2017.), Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti (2017.–2021. predsjednica; od 2021.–2022. potpredsjednica za znanost), te Međunarodnog stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske u okviru Ministarstva kulture i medija RH (od 2021.), kao i Stručnog savjeta za obnovu u okviru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH (od 2021.).
Od 2019. godine ravnateljica je Instituta za povijest umjetnosti.
Bibliografija (izbor)
Autorske knjige
Palača Slavonske generalkomande u Osijeku (s Margaretom Turkalj Podmanicki), HAZU, Sveučilište u Osijeku, Zagreb – Osijek, 2019.
Barokna arhitektura, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb, 2015.
Hrvatska stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u europskom kontekstu, Udžbenici i skripte, Mrežna izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2012.
Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (s Doris Baričević i Mirjanom Repanić-Braun), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
The Academic Church of St Catherine in Zagreb (s Doris Baričević i Mirjanom Repanić-Braun), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
Barokne palače u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – HAZU, Zavod za povijesne znanosti, Dubrovnik, 2001.
Uredničke knjige
Eugen Savojski (1663. – 1736.) i gradovi tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije, Zbornik radova radionice projekta Hrvatske zaklade za znanost „EUGEN“ održane u Karlovcu 11. srpnja 2022., Zagreb, 2023.
Požeška katedrala, Institut za povijest umjetnosti, Požeška biskupija i ArTresor naklada, Požega – Zagreb, 2022.
Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici (s Emilijem Marinom), Hrvatsko katoličko sveučilište, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2021.
Bokobran. Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske (prir. Nevenka Šarčević), Artresor naklada – Institut za povijest umjetnosti – Kotorska biskupija, Zagreb – Kotor, 2019.
The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb – ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2019.
Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku (s Ivankom Jemo i Emilijem Marinom), Hrvatsko katoličko sveučilište, Dubrovačka biskupija, ArTresor naklada, Zagreb, 2018.
Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, Dubrovačka biskupija, Zborna crkva sv. Vlaha, Dubrovnik, Institut za povijest umjetnosti, ArTresor naklada, Dubrovnik – Zagreb, 2017.
The Cathedral of the Assumption of the Virgin in Dubrovnik, City Parish of the Assumption, Dubrovnik – Institute of Art History – ArTresor, Dubrovnik – Zagreb, 2016.
Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, Gradska župa Gospe Velike, Dubrovnik – Institut za povijest umjetnosti, Dubrovnik – Zagreb, 2014.
Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti – Ministarstvo kulture, Zagreb, 1997.
Izvorni znanstveni radovi u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom (A1)
Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj arhitekturi historicizma, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44/2 (2020.), 67-86.
A Symbol of Habsburg Military Power: the Slavonian General Command Palace in Osijek (1723), u: RIHA Journal, 0245, 2020, 1-35.
Samostan benediktinki sv. Andrije na Rabu. Prilog povijesti gradnje, u: Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 27, No. 2 (58), (2019.), 192-207.
The Sicilian Architect Tommaso Maria Napoli and the Baroque Cathedral of Dubrovnik, u: RIHA Journal, Journal of the International Association of Research Institutes in the History of Art, 0116, 2015.
Palača Luccari na Pustijerni: obnova dubrovačke stambene arhitekture nakon potresa 1667. godine u svjetlu novih arhivskih istraživanja (s Reljom Seferović), u: Peristil, 56, 2013., 127-142.
A Viennese Project in Valpovo (Croatia) – Parish Church of the Immaculate Conception of the Blessed Virgin Mary in Valpovo and Baroque Churches with Two-Bay Naves (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: RIHA Journal, Journal of the International Association of Research Institutes in the History of Art, 0076, 2013.
Nekadašnja isusovačka crkva sv. Mihovila u Osijeku u srednjoeuropskom kontekstu (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: Peristil, 54, 2011., 207-217.
Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu – podrijetlo arhitektonskog tipa i kontekst (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35, 2011., 157-176.
Herman Bollé i Crkva sv. Katarine u Zagrebu – korekcija jedne tradicionalne atribucije, u: Radovi instituta za povijest umjetnosti, 32, 2008., 237-250.
Ranobarokno pročelje crkve sv. Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvonika, u: Radovi instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., 91-110.
Ilija Katičić u baroknoj obnovi Dubrovnika i Perasta – nove spoznaje o životu i djelu dubrovačkog graditelja i klesara, u: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLIV, 2006., 189-218.
Baroque Restoration of the Rector's Palace in Dubrovnik (s Reljom Seferović), u: Dubrovnik Annals, 10, 2006., 87-122.
Barokne kuće s terasama u Cavtatu – prilog istraživanju umjetničkih veza Dubrovnika i Boke kotorske, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, 2005., 211-236.
Katedrala sv. Terezije u Požegi, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, 2004., 208-231.
Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku (s Reljom Seferović), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, 2003., 163-183.
Perasti u Visu – kula, kuća i palača, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26, 2002., 30-48.
Francesco Cortese – projektant barokne palače Zamanja u Dubrovniku, u: Peristil, 45, 2002., 107-122.
Dva utvrđena ladanjska kompleksa plemićke obitelji Jakša na Visu, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, 2001., 135-150.
Od baroknog klasicizma do neoklasicizma, Stilsko-tipološke transformacije stambene arhitekture Dubrovnika između 1780. i 1900. godine, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 24, 2000., 61-72.
Benediktinski samostan sv. Jakova u Dubrovniku, u: Peristil, 42/43, 1999.‒2000., 81-96.
Knežev dvor u Pridvorju – građevni razvoj i problemi obnove, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 20, 1996., 105–121.
Dubrovačke barokne palače izgorjele u napadu na grad 6. prosinca 1991. godine, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 19, 1995., 69-91.
Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, u: Peristil, 38, 1995., 73-82.
Građevni razvoj srednjovjekovnog bloka u povijesnoj jezgri Dubrovnika, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 1992., 41-53.
Crkva sv. Križa u Križevcima, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12–13, 1988.–1989., 139-226.
Analiza povijesne jezgre sjeveroistočnog dijela Šibenika (s Biserkom Tadić i Jagodom Marković), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, 1987., 5-29.
Hum – razvoj grada, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 10, 1986., 41-68.
Znanstveni i stručni radovi u ostalim časopisima
Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu, u: Podravina – časopis za multidisciplinarna istraživanja, 10, 2006., 80-99.
Utvrđena gnijezda hvarskog plemstva, u: Biseri Jadrana – edicija za kulturu putovanja – otok Vis – regionalna monografija, 2, 2003., 146-155.
Novi nalazi u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici (zajedno s: Ksenija Petrić), u: Hrvatsko zagorje, 3, 1997., 126-127.
Obnova arheološke zone na Pustijerni, u: Čovjek i prostor, 7–8, 1990., 28-29.
O nekritičkoj primjeni neostilskih elemenata na obnavljanim spomenicima arhitekture u Dubrovniku, u: Čovjek i prostor, 4, 1990., 16-17.
Problemi interpolacija u nizu „sub varicos“ na Pustijerni u Dubrovniku, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 14/15, 1988.–1989., 97-109.
Pustijerna, pretpostavke za revitalizaciju (s Nadom Grujić i Ivanom Tenšekom), u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10/11, 1984.–1985., 49-79.
Znanstveni radovi u zbornicima znanstvenih skupova
Javna vojna arhitektura u gradovima tvrđavama: prilog tipologiji na primjeru triju oružarnica, u: Eugen Savojski (1663.–1736.) i gradovi tvrđave jugoistočne granice Habsburške Monarhije, Zbornik radova radionice projekta Hrvatske zaklade za znanost „EUGEN“ održane u Karlovcu 11. srpnja 2022., (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2023., 41–61.
Motifs of Atlas and Hercules on Baroque portals in the Habsburg Monarchy (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: La città palinsesto. Tracce, sguardi e narrazioni sulla complessità dei contesti urbani storici Tomo I. Memorie, storie, immagini, (ur.) Francesca Capano, Massimo Visone, Napoli: Federico II University Press, 2020., 1485-1493.
Eugene of Savoy (1663-1736) and the Fortress Cities on the Border between the Habsburg Monarchy and the Ottoman Empire (s Margaretom Turkalj Podmanicki), u: La città palinsesto. Tracce, sguardi e narrazioni sulla complessità dei contesti urbani storici Tomo I. Memorie, storie, immagini, (ur.) Francesca Capano, Massimo Visone, Napoli: Federico II University Press, 2020., 701-710.
Nikola Šubić Zrinski i hrvatska arhitektura 16. i 17. stoljeća, u: Bitka kod Sigeta i Nikola Šubić Zrinski u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost), ur. Stanislav Tuksar, Kristina Milković, Petra Babić, Zagreb, 2018., 237–260.
Implementacija novih funkcija u antičku i srednjovjekovnu mrežu stonskog agera i solane (s Vedranom Ivankovićem i Paulom Šimetin), u: HERU, Heritage urbanism, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa Cultural Heritage – possibilities for spatial and economic develpment, HAZU, Arhitektosnki fakultet – HAZU, Zagreb, 2015., 484-489.
Tragom Prelogova „čitanja iz dokumenata“ i „čitanja iz kamena“ – primjeri iz Dubrovnika: palača Luke Junija Sorkočevića i bratovštinska crkva Rozario – dva prijedloga za Tommasa Napolija, u: Prelogova baština danas, Zbornik znanstvenog skupa održanog 28. i 29. studenog 2009. u Dubrovniku u povodu devedesete obljetnice rođenja Milana Preloga, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, IPU, Zagreb, 2014., 280-311.
Tommaso Napoli u Dubrovniku, u: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. studenog 2003. godine u Splitu u povodu 5. obljetnice smrti Krune Prijatelja, (ur.) Vladimir Marković i Ivana Prijatelj-Pavičić, Split, 2007., 31-52.
Između ljetnikovaca i palača – reprezentativna stambena arhitektura dubrovačkog predgrađa Pile u 18. stoljeću, u: Kultura ladanja, (ur.) Nada Grujić, zbornik radova sa znanstvenih skupova Dani Cvita Fiskovića održanih 2001. i 2002. godine, IPU, Zagreb, 2006., 195-212.
Tinjan – građevni razvoj, u: Tinjanski zbornik, zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa „Tinjan i okolica od prapovijesti do danas“, (ur.) Josip Šiklić, Pazin, 2005., 261-278.
Strani projektanti i domaća tradicija u dubrovačkoj baroknoj arhitekturi, u: Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, (ur.) Milan Pelc, Zagreb, 2004., 75-84.
Draguć kao primjer karakterističnih razvojnih oblika naselja nastalih uz kaštele, u: Cerovljanski zbornik, zbornik radova sa znanstvenog skupa „Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas“, (ur.) Josip Šiklić, Pazin, 1999., 179-195.
Crtež u povijesti umjetnosti (s Ivanom Tenšekom), u: Crtež u znanosti –zbornik znanstvenog skupa, (ur.) Miljenko Lapaine, Zagreb, 1998., 125-150.
Vrh – građevni razvoj, u: Buzetski zbornik, 24, 1998., 51-61.
Gradovi-utvrde sjeveroistočne Istre – građevni razvoj i problemi revitalizacije, u: Buzetski zbornik, 12, 1988., 213-226.
Hum – formiranje i razvoj grada u razdoblju od XI. do XII. stoljeća, u: Buzetski zbornik, 10, 1986., 103-114.
Poglavlja u knjigama
Arhitektura kasnobarokne crkve, u: Požeška katedrala, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Požega – Zagreb, 2022., 21-97.
Kompleks Hrvatskoga katoličkog sveučilišta / nekadašnja Domobranska vojarna – urbanističko i arhitektonsko značenje, u: Marinov zbornik. Papers in Honour of Professor Emilio Marin, (ur.) Mario Kevo, Ivan Majnarić, Suzana Obrovac Liparić, Zagreb, 2022., 725-739.
Crkva svetog Jeronima u Štrigovi. Prilog istraživanju crkava s trolisnim svetištem i kupolom, u: Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici, (ur.) Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2021., 325-354.
The Baroque Church of St Blaise – a Design by Marino Groppelli, u: The Collegiate Church of St Blaise in Dubrovnik, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2019., 97-175.
Barokna crkva sv. Vlaha – projekt Marina Groppellija, u: Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2017., 97-175.
Architecture of the Baroque Cathedral, u: The Cathedral of the Assumption of the Vigrin in Dubrovnik, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Dubrovnik – Zagreb, 2016., 121-211.
Barokna obnova Kneževa dvora, u: Knežev dvor u Dubrovniku – utvrda, palača, muzej, (ur.) Pavica Vilać, Dubrovnik, 2016., 131-158.
Arhitektura barokne katedrale, u: Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 2014., 121-211.
Crkve svetoga Vlaha u Dubrovniku, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2014., 246-273.
Arhitektura Gradićeve katedrale, u: Stjepan Gradić, otac domovine, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2013., 354-379.
Urbanistička preobrazba Dubrovnika nakon potresa 1667. godine, u: Stjepan Gradić, otac domovine, (ur.) Pavica Vilać, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Dubrovnik, 2013., 343-353.
Crkva svetoga Vlaha u Dubrovniku, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, katalog izložbe, Dubrovački muzeji, Knežev dvor, Žitnica Rupe, Dubrovnik, 2012., 42-45.
Arhitektura crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, u: Hodočasnička crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, (ur.) Andrija Lukinović, sakralni kulturno-povijesni vodič, Glas koncila, Zagreb, 2011., 41-75.
Istraživanje barokne arhitekture, u: Baština u fokusu ‒ 50 godina Instituta za povijest umjetnosti 1961.–2011., (ur.) Milan Pelc, IPU, Zagreb, 2011., 89-118.
Umjetnička topografija Hrvatske, u: Baština u fokusu ‒ 50 godina Instituta za povijest umjetnosti 1961.–2011., (ur.) Milan Pelc, IPU, Zagreb, 2011., 179-188.
Barokna arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska umjetnost – povijest i spomenici, (ur.) Milan Pelc, Zagreb, 2010., 249-287.
Barokna sakralna arhitektura – tragom Eugenove crkve, u: Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, (ur.) Vesna Kusin i Branka Šulc, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009., 335-347.
Nadbiskupska palača – zaboravljeni spomenik dubrovačke barokne arhitekture, u: Sic ars deprenditur arte, Zbornik u čast Vladimira Markovića, (ur.) Sanja Cvetnić, Milan Pelc, Daniel Premerl, Zagreb, 2009., 265-288.
Barokna arhitektura Požege i Požeštine, u: Kulturna baština Požege i Požeštine, (ur.) Natalija Čerti, Požega, 2004., 183-207.
Barokna franjevačka arhitektura provincija Sv. Ladislava i Sv. Ivana Kapistranskog, u: Mir i dobro: umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, katalog izložbe, (ur.) Marija Mirković i Emanuel Hoško, Zagreb, 2000., 207-218.
Utvrde i dvorci, u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 91-101.
Sakralna arhitektura, u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 121-138.
Crkva sv. Križa, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 135-157.
Tri kapele u Križevcima – Sv. Ladislav, Sv. Rok, Sv. Florijan, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 187-195.
Sakralna arhitektura okolice Križevaca, u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 247-257.
Ostali radovi
Baroque Architecture in Croatia, objavljeno na mrežnim stranicama projekta Museum with no Frontiers. Discover Baroque Art, 2010. (natuknice i tekstovi: Academy Church of St. Catherine, Zagreb; Ratkaj Palace, Miljana; St. Vitus Cathedral, Rijeka; Jesuit Church of St Ignatius, college and Jesuit stairs, Dubrovnik; Cathedral of the Assumption of Mary, Dubrovnik; Church of St. Blaise, Dubrovnik; Parich Church of St. Michael, Osijek; Franciscan Church and Monastery of St. Roch, Virovitica; Parish Church of St. Mary Magdalene, Sela kod Siska; Vojković Palace, Zagreb; Oršić Palace, Gornja Bistra, Villa Pucić, Dubrovnik)
Katalog sakralne arhitekture: u: Krapinsko-zagorska županija – sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Ivanka Reberski, IPU ‒Školska knjiga, Zagreb, 2008., 154-156, 198-200, 209, 212, 346.
Graditeljska baština Gorskog kotara, objavljeno na mrežnim stranicama projekta Hierp Hrvarska http://www.hicro.net, 2006.
Katalog franjevačkih samostana: u: Mir i dobro: umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, katalog izložbe, (ur.) Marija Mirković i Emanuel Hoško, GKD, Zagreb, 2000., 360-362.
Architecture baroque, u: Croatie, Guides Gallimard, Pariz, 1999., 60-61.
Katalog sakralnih i reprezentativnih profanih građevina: u: Ludbreg – Ludbreška Podravina, Umjetnička topografija Hrvatske,(ur.) Katarina Horvat-Levaj i Ivanka Reberski, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1997., 217-333.
Katalog sakralnih građevina: u: Križevci – grad i okolica, Umjetnička topografija Hrvatske, (ur.) Žarko Domljan, Zagreb, IPU ‒ Školska knjiga, Zagreb, 1993., 223-385.
Natuknice u enciklopedijama
Ilija Katičić, u: Hrvatski biografski leksikon (u tisku)
Barok u Europi, likovne umjetnosti, u: Hrvatska enciklopedija, I. sv., Zagreb, 1999., 630-633.
Rokoko, likovne umjetnosti, u: Hrvatski leksikon, II. sv., Zagreb, 1996., 375-376.
Sovinjak, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, II. sv., Zagreb, 1996., 253.
Šumber, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. II., Zagreb, 1996., 336-337.
Vrh, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. II., Zagreb, 1996., 450.
Barok, likovne umjetnosti, u: Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., 68-70.
Dvorci, u: Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., 310–311.
Križevci, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. sv., Zagreb, 1995., 480-481.
Elaborati
Palača Milesi – Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radić 7, Split, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2024.
Klasična gimnazija i sjemenište Dubrovačke biskupije – nekadašnji Isusovački kolegij u Dubrovniku, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2023.
Pustijerna u Dubrovniku – arheološka zona, Pregled istraživanja, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Nela Kovačević Bokarica), Zagreb, 2023.
Stari grad Ozalj, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Darka Bilić, Katarina Horvat-Levaj, Andrej Žmegač), Zagreb, 2023.
Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Sandra Križić Roban, Ivana Mance, Ana Šverko), Zagreb, 2023.
Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Čučerju, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Iva Vidović), Zagreb, 2023.
Sveučilište u Zagrebu – Rektorat i Pravni fakultet, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Ivana Haničar Buljan, Katarina Horvat-Levaj, Sandra Križić Roban), Zagreb, 2022.
Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika – Meštrovićev paviljon, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Tamara Bjažić Klarin, Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac, Ljiljana Kolešnik), Zagreb, 2022.
Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, Gornji grad – Blok 11. Kaptol – Opatovina, konzervatorski model, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (ur. Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2022.
Hrvatsko Katoličko Sveučilište – Domobranska vojarna i zgrada pisarnice, Ilica 242, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2022.
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac), Zagreb, 2022.
Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – prijedlog prezentacije historicističkog oslika, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Irena Kraševac), Zagreb, 2022.
Palača Hrvatskog inženjerskog saveza (nekadašnja palača Vranyczany-Dobrinović), Berislavićeva ulica 6, 8, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), 2022.
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Rooseveltov trg 6, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorice: Irena Kraševac, Ana Šverko, Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Kuća Majcen-Boranić-Meixner, Gundulićeva ulica 14, Zagreb, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autorica: Katarina Horvat-Levaj), 2020.
Program cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba, BLOK 19, Konzervatorski model, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (ur. Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2021.
Ljetnikovac Benešić – Gradić – Restić, u Trstenom Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autoric: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2019.
Samostan benediktinki sv. Andrije u Rabu, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2018.
Urbanističko-konzervatorska studija katedrale sv. Vida i pripadajućeg okruženja, elaborat Rijekaprojekt Koning d.o.o. (autorice: Katarina Horvat-Levaj, Petra Karuza, Martina Gudac), Rijeka, 2018.
Rijeka, Nekadašnja tvornica „Rade Končar“ u Vodovodnoj ulici 7, Povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2018.
Župna crkva sv. Nikole u Hrvatskoj Kostajnici, Građevno-povijesni razvoj, valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica (autorica: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2017.
Konzervatorska studija sa smjernicama za obnovu kuće u Ulici Franje Kuhača 23 u osječkoj Tvrđi (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ratko Vučetić, Goran Vareško), Zagreb, 2017.
Kuća Colazio na principiju u Rijeci (Ulica pod voltun 3), Građevno-povijesni razvoj, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica, Zagreb, 2016.
Dubrovnik, Kuća u Ulici između polača 5, Povijesno-građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autori: Katarina Horvat-Levaj, Vinicije Lupis), Zagreb, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve sv. Vida u Pitomači (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje dvorca Esterházy u Dardi (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivana Haničar Buljan, Ratko Vučetić), Zagreb, 2011.
Štrigova – župna crkva sv. Marije Magdalene, Konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i idejnim projektom obnove i uređenja crkve (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Požega, 2011.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Trojstva u Tkalcima iznad Krapine (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Marijana Vojtić), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje kapele sv. Florijana kraj Klanjca (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Ksenija Petrić), Zagreb, 2010.
Kapetanska kuća Turčinović-Miloslavić u Srebernom, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje Župne crkve Svih svetih u Požeškim Sesvetama (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2010.
Konzervatorska studija za sanaciju, obnovu i uređenje župne crkve sv. Augustina u Velikoj (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac, Diana Vukičević-Samaržija), Zagreb, 2009.
Kapela sv. Mihovila Arkanđela u Ratkovici – konzervatorska studija s arhitektonskom dokumentacijom postojećeg stanja i idejnim projektom obnove i prezentacije crkve (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2007
Cavtat – zgrada stare škole, Povijesno građevni razvoj i valorizacija, Prijedlog konzervatorskih smjernica (autor: Katarina Horvat-Levaj), Zagreb, 2007.
Crkva sv. Andrije u Kamešnici, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2005.
Katedrala sv. Terezije u Požegi – povijesno-građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 2004.
Dubrovnik, palača „Ljetnih igara“ – valorizacija nalaza, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda (autori: Katarina Horvat-Levaj, Danuta Misiuda, Ivan Srša), Zagreb, 2003.
Križovljan, crkva sv. Križa – građevni razvoj i valorizacija, elaborat Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zagreb, 2003.
Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Rezultati restauratorskih istraživanja crkve i sjevernog dijela samostana, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 2001.
Dvorac Patačić-Rauch u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1999.
Dubrovnik – blok omeđen ulicama Od puča, Pracatovom, Između polača i Božidarevićevom, Građevni razvoj, arhitektonske osobine i prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Katarina Horvat-Levaj, Željka Čorak, Nada Grujić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1990.
Šibenik – blok E II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Biserka Tadić, Katarina Horvat, Jagoda Marković, Davorin Stepinac, Ivan Tenšek), Zagreb, 1986.
Dubrovnik – Sveta Marija od Kaštela, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Anđelko Badurina, Miljenka Fischer, Katarina Horvat), Zagreb, 1985.
Dubrovnik – Pustijerna, Povijesni razvoj, arhitektonske osobine stambene izgradnje i prijedlozi smjernica za obnovu i revitalizaciju, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Nada Grujić, Katarina Horvat, Vladimir Marković, Marija Planić-Lončarić, Biserka Tadić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1984., sv. I–IV.
Kuća Vlaha Bukovca u Cavtatu, Građevni razvoj i valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Knežev dvor u Pridvorju, Izvještaj o dodatnim arheološkim i restauratorskim istraživanjima, idejni prijedlog rekonstrukcije, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Anđelko Badurina, Ivan Tenšek), Zagreb, 1998.
Župna crkva sv. Martina u Martijancu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.
Crkva sv. Benedikta u Hrastovljanu, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1998.
Knežev dvor u Pridvorju, Rezultati arheoloških i restauratorskih istraživanja, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek, suradnici: Ivica Žile, Claudia Pezzi), Zagreb, 1997.
Crkva sv. Križa u Križevcima, Građevno-stilski razvoj, valorizacija, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Knežev dvor u Pridvorju, Arhitektonske i stilske značajke, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Ivan Tenšek), Zagreb, 1996.
Sveti Ivan Žabno – župna crkva sv. Ivana Krstitelja, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat (autori: Katarina Horvat-Levaj, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.
Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Arhitektonske i stilske osobine, prijedlog konzervatorskih smjernica, elaborat Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo u Zagrebu (autor: Katarina Horvat-Levaj, voditelj projekta: Ksenija Petrić), Zagreb, 1995.
Šibenik – blok F II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti (autori: Katarina Horvat-Levaj, Jagoda Marković, Biserka Tadić, Davorin Stepinac), Zagreb, 1995.
Četiri dubrovačke palače, elaborat Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1993.
Dubrovnik – blok omeđen ulicama Od puča, Pracatovom, Između polača i Božidarevićevom, Građevni razvoj, arhitektonske osobine i prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Katarina Horvat-Levaj, Željka Čorak, Nada Grujić, Ivan Tenšek), Zagreb, 1990.
Šibenik – blok E II, Analiza razvoja i stanja, prijedlozi konzervatorskih smjernica, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Biserka Tadić, Katarina Horvat, Jagoda Marković, Davorin Stepinac, Ivan Tenšek), Zagreb, 1986.
Dubrovnik – Sveta Marija od Kaštela, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Anđelko Badurina, Miljenka Fischer, Katarina Horvat), Zagreb, 1985.
Dubrovnik – Pustijerna, Povijesni razvoj, arhitektonske osobine stambene izgradnje i prijedlozi smjernica za obnovu i revitalizaciju, elaborat Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (autori: Milan Prelog, Nada Grujić, Katarina Horvat, Vladimir Marković, Marija Planić-Lončarić, Biserka Tadić, Ivan Tenšek), sv. I–IV, Zagreb, 1984.